Sunce je ove godine sudjelovalo na 17. izdanju Hrvatskih dana male brodogradnje i turizma – Croatia Nautic Show 2025., s moćnom porukom: Every breath you take, every fish you eat… It’s thanks to Posidonia!. Ovaj slogan usmjeren je ponajprije nautičarima – onoj vrsti turista koja prva dođe u našu zemlju i zadnja odlazi – a podsjeća na to da je zaštita mora ključna za očuvanje Jadranskog mora. Jer svaki naš „udah“ i „zalogaj ribe“ povezan je s morem i njegovim ekosustavima.
Zaštita mora u fokusu našeg rada
Od 3. do 5. travnja 2025. godine u Marini Kaštela, posjetitelji Sajma su na štandu Sunca mogli saznati sve o dugogodišnjim analizama pritisaka ljudskih djelatnosti na morske i obalne ekosustave, s posebnim naglaskom na livade morske cvjetnice posidonije.
U sklopu projekta Interreg Italy-Croatia BIOPRESSADRIA, razvijamo strategije i predlažemo moguća rješenja usmjerena na smanjenje negativnog utjecaja obalnog i nautičkog turizma na morsku i obalnu bioraznolikost. Projekt se provodi u partnerstvu s Javnom ustanovom More i krš, Javnom ustanovom Nacionalni park Kornati, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, općinom Monfalcone (voditelj projekta), SELC, Corila i MPA Porto Cesareo.
– Jadransko more pod sve je većim pritiskom devastacije obalnog pojasa, onečišćenja otpadom i otpadnim vodama, nepravilnog sidrenja, prekomjernog izlova. Sve to možemo pripisati neučinkovitosti sustava kontrole i nadzora, ali i manjku osviještenosti javnosti i odgovornog ponašanja u prirodi. Sidrenje fizički oštećuje staništa morskog dna. Važno je gdje se ono odvija jer na pjeskovitom dnu ima minimalan utjecaj, dok sidrenje u livadama posidonije (u narodu zvana i morska trava) iznimno negativno utječe na cjelokupnu bioraznolikost i produkciju mora. Želimo informirati nautičare o važnosti livada posidonije i kako mogu doprinijeti njihovom očuvanju. – ustvrdila je Zrinka Jakl, voditeljica Odjela za zaštitu prirode Sunca.
Istraživanja su pokazala da jahta od 50 metara prilikom jednog sidrenja može uništiti i do 1500 m² posidonije, što je gotovo četvrtina nogometnog igrališta. Upravo je kampanja Sunca „A di se ti sidriš?“ prošlog ljeta informirala ljubitelje mora o ovoj važnoj temi.
Ekokonferencija Nautičari čuvari Jadrana
Da se temom zaštite mora ne bavimo samo mi, dokazao je jedan od najposjećenijih panela na Sajmu Nautičari čuvari Jadrana u organizaciji Slobodne Dalmacije. Naglasak je bio na problematici otpadnih voda u Jadranu. Prema riječima panelista, svaki putnik po brodu ljeti u prosjeku proizvede od 40 do 60 litara otpadnih voda dnevno. I unatoč tome što je prema hrvatskom zakonu zabranjeno ispuštati otpadne vode u more, čini se da se prihvatni uređaji, odnosno sustavi za ispumpavanje takvih voda jako malo koriste – tek na zahtjev pojedinog plovila.
Neki od razloga zašto na Jadranu postoji trend ispuštanja otpadnih voda u more su neopremljenost marina takvim uređajima (tek nešto više od 50 % marina pokriveno je prihvatnim uređajima) i obveza plaćanja usluga preuzimanja otpadnih voda u većini marina.
– Mi u Rovinju imamo dobro razrađen sustav prihvata, ali i dalje postoji problem – ne s mega i malim kruzerima, već s malim brodovima koji su u sivoj zoni. Vidimo koliko ih ljeti plovi Jadranom, ali nama se u prosjeku tijekom ljetne sezone tek desetak takvih plovila javi za prihvat. Iako su mali, njih je puno i proizvode značajan efekt na morski akvatorij. – rekao je Rudolf Marić, ravnatelj Lučke uprave Rovinj.
Kao rješenja, panelisti su predložili strože kazne te uvođenje obveze vođenja dnevnika ispuštanja otpadnih voda za male brodice (one koje imaju do 12 putnika), ali i uvođenje obveze plaćanja usluge prihvata otpada i otpadnih voda – bez obzira na to hoće li oni iskoristiti tu uslugu ili ne.
– Problem je i što u Hrvatskoj nema dovoljno postrojenja za preradu otpada. Kada marina preuzme otpad s plovila, ona mora plaćati njegov odvoz u često udaljene krajeve države. Time se poskupljuje i prihvat otpada od brodica. – rekao je Matko Bašić, direktor službe za zaštitu mora i operativnih poslova tvrtke Cian Split.
Međutim, da bismo potaknuli nadzor i kontrolu na moru, potrebno je raditi pritisak na nadležne institucije. Sunce je tako prošloga ljeta pozivalo ljude da prijavljuju onečišćenja mora na Zeleni telefon. Zakon zapravo na to obvezuje svakog građanina, ali problem je što lučka kapetanija ili njezine ispostave ne djeluju na te prijave.
– I sami smo se u to uvjerili, s obzirom na to da smo u ljetnim mjesecima od građana zaprimili 29 prijava onečišćenja mora, koje su proslijeđene nadležnim institucijama i od kojih do danas nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. Građani su zabrinuti, prijavljuju, motivirani su da djeluju i stalo im je, a kada se ništa ne riješi – obično zbog manjka dokaza – to ih demotivira za daljnje djelovanje. Ako u zakonu postoji obaveza prijave onečišćenja, treba dati smjernice koji su to dokazi potrebni. Tako ćemo im u biti pomoći da rade svoj posao jer razumijemo da nemaju dovoljno kapaciteta da bi nadgledali cijelo more. – istaknula je Matea Špika, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu. Pitanje kako to riješiti, uputila je Ivici Čikotiću, pomorskom inspektoru.
– Prošle godine imali smo 4 izrečene kazne vezane za otpadne vode s brodova, rezultat direktnog postupanja inspekcije. Prijave građana najčešće nemaju dokaze za daljnja postupanja, a čak i kad imaju, snimka u većini slučajeva nije dovoljna. Ipak, dobro je da građani i nautičari prijavljuju ovakve slučajeve kako bi se podignula svijest o problemu i kako bi se potaknule potrebne promjene, a postupanja vezana za zaštitu okoliša postala prioritetna u odnosu na primjerice kontrolu broja ležaljki nekog koncesionara. – rekao je.
Uključi se i ti u zaštitu prirode!
Croatia Nautic Show, koji stavlja u fokus ljude, male brodograditelje, ribare i nautiku, bio je izvrsna prilika za podizanje svijesti o temama poput zaštite obale, posidonije, ključnih staništa i ugroženih vrsta. Zato vas ovom prilikom pozivamo da se uključite u podizanje svijesti o zaštiti prirode jer Every breath you take, every fish you eat uistinu ovisi o zdravlju livada posidonije, ključnog ekosustava Jadranskog mora. Zašto je ova vrsta, koja je ujedno i stanište mnogim drugim morskim vrstama, važna, saznajte u našem novom letku o posidoniji, koji je svijetlo dana ugledao upravo na Croatia Nautic Show-u.
– Na Sajmu su nas posjetitelji mogli pronaći na štandu, u prepoznatljivim bojama Sunca, a posidonija je bila uz nas kao simbol našeg zagovaranja za očuvanje Jadranskog mora. Naš cilj je, kao i uvijek, dati glas Jadranu, bez kojeg ovaj sajam uopće ne bi postojao. Na štandu Sunca veliki lažni zid omogućio je posjetiteljima da urone u svijet posidonije i zamisle kako je to biti mali puž, jež ili periska koji se skriva u livadama posidonije. Izuzev fotografiranja s posidonijom, posjetitelji su mogli zaigrati naš kviz i osvojiti super nagrade. Posebno nas je oduševila skupina učenika iz OŠ Bijaći, iz Kaštela Novog, koji su pokazali zavidno znanje o posidoniji! – izjavila je Bruna Tomić iz Odjela za komunikacije i zagovaranje Sunca.
Na štandu Sunca posjetitelji su se mogli informirati i o radu udruge, aktualnim projektima i aktivnostima, saznati kako postati član ili volonter te što takav angažman u Suncu može donijeti. Više informacija o učlanjenju možete pronaći na ovom linku.
