Zagovaranje unapređenja politike zaštite prirode i upravljanja prirodnim resursima

„U vremenu kada ljudska vrsta troši milijarde dolara u nadi da će otkriti i najmanje odjeke života na Marsu, jedino mjesto u Svemiru gdje znamo da život postoji ubrzano gubi svoje prepoznatljivo obilježje, svoju bioraznolikost, raznolikost gena, vrsta i ekosustava“ – Elliot A. Norse i Larry B. Crowder

… i tako, iako su danas i medijima, i političarima, i korporacijama puna usta bioraznolikosti, očuvane prirode i održivog korištenja prirodnih resursa čini se da do velike većine stanovnika Zemlje još uvijek ne dopire značenje bioraznolikosti. Nekako ljudi teško povezuju da je bioraznolikost naš prirodni kapital, naše životno osiguranje koje nam omogućava hranu, svježu vodu i čist zrak, lijekove, krov nad glavom, umanjuje utjecaj prirodnih katastrofa, bolesti i štetnika te pridonosi reguliranju klime. Drugim riječima, kako kaže jedna šala, „ako ne razumiješ zašto trebamo očuvati bioraznolikost pokušaj zadržavat dah dok brojiš novac.“

Da vam približimo „stanje na terenu“ spomenut ćemo da je današnja stopa izumiranja vrsta 100 do 1000 puta veća nego ikad u prošlosti Zemlje. Procjenjuje se da je 60% svjetskih ekosustava degradirano ili se koristi neodrživo, 75% ribljeg fonda je prelovljeno ili značajno iscrpljeno. Od 1990. do danas izgubljeno je 75% genske raznolikosti poljoprivrednih usjeva. Oko 13 milijuna hektara tropskih šuma se posiječe svake godine. Oko 20% tropskih koraljnih grebena je već nestalo, a ukoliko se nastavi današnji intenzitet klimatskih promjena do 2050. će čak 95% ovog važnog staništa biti ugroženo. Trošimo prirodne resurse 1.6 puta brže nego što Zemlja može obnoviti. Ukoliko ovako nastavimo 2050. ćemo koristiti resurse 3 puta brže nego što naš planet može podnijeti. Drugim riječima koristit ćemo resurse kao da imamo tri planeta Zemlje.

Samo neće Zemlja nestati, niti Zemlju treba spašavati. Zemlji je sasvim dobro. Pitanje je kad ćemo zbog vlastitog ponašanja i grabeži mi postati jedna od vrsta koje nestaju.

Zbog toga svjetske vlade ulažu napore u razvijanje pametnijih i pravednijih načina upravljanja prirodnim resursima te učinkovitijih zakonskih okvira, ali često su i same na udaru raznih lobija ili pod pritiskom kapitala žednog novog profita bez obzira na cijenu koju svi zajedno plaćamo.

Tu na scenu stupaju organizacije civilnog društva poput Sunca. Na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini organizacije civilnog društva zastupaju „interese“ prirode i javnosti pri donošenju odluka, strateških planova, zakona i drugih pravnih dokumenata.

Mi smo u ovom slučaju „pas čuvar“ koji igra ulogu u uključivanju svih zainteresiranih strana u proces donošenja odluka; zastupanju načela održivog razvoja; poticanju ravnomjernije raspodjele dobrobiti koja proizlazi iz zaštite prirode; informiranju, podizanju svijesti i edukaciji o važnosti bioraznolikosti i ulozi pojedinca u njenom očuvanju; prikupljanju informacija, dijeljenju znanja, iskustava i dobrih praksi u upravljanju prirodnim resursima te poticanju uključivanja znanstvenih spoznaja u donošenju odluka i interdisciplinarnog pristupa u zaštiti prirode.

Aktivnosti Udruge Sunce usmjerene na zaštitu prirode i održivo korištenje prirodnih resursa:

  • Razvoj planova upravljanja zaštićenim područjima
  • Organizacija predavanja, treninga, seminara i radionica za jačanje kapaciteta, znanja i vještina te razmjenu iskustava.
  • Prikupljanje i dijeljenje temeljnih podataka o rasprostranjenosti i stanju bioraznolikosti (Karte staništa, popisi vrsta, praćenje stanja vrsta i staništa,…)
  • Uključivanje dionika i suradnju s lokalnim zajednicama u upravljanju zaštićenim područjima, vrstama i staništima.
  • Poticanje međusektorske suradnja u razvoju zakonodavnih mehanizama i politika učinkovitog upravljanja.
  • Sudjelovanje u radnim tijelima i javnim raspravama prilikom donošenja strategija, planova, mjera, zakona, pravilnika i uredbi.
  • Zagovaranje razvoja održivog ribarstva i uspostava učinkovitih zona trajno izuzetih od ribolova unutar i izvan morskih zaštićenih područja.
  • Razvoj sustava posjećivanja prirodnih područja u skladu s kapacitetom ekosustava.
  • Izradu letaka, brošura, video i foto materijala te organizaciju predavanja i javnih događanja.
  • Informiranje javnosti putem medija.
  • Razmjenu iskustava, informacija te zajedničko djelovanje s drugim organizacijama civilnog društva.
  • Komunikaciju s dionicima iz različitih sektora koji imaju veze i utječu na stanje prirode.