Što se događa s odjećom koju više ne nosimo? Možemo li joj produžiti životni vijek i koliko zapravo znamo o tome kako odjeća koju nosimo nastaje? Danas prosječan stanovnik Europske unije godišnje kupi 19 kg odjeće, obuće i drugog tekstila. Takav tempo potrošnje potiče razvoj brze mode i kulture stalnog kupovanja, zbog čega je važno ponovno učiti kako odjeću održavati, popravljati, prenamijeniti i koristiti što dulje.
Upravo smo o tim temama razgovarali s učenicima tijekom ovogodišnje provedbe projekta Šizika, koji smo proveli u suradnji s partnerima Prirodoslovnom školom i Školom likovnih umjetnosti. Kroz predavanja, praktične radionice, javno događanje i posjet tvornici Galeb učenici su imali priliku upoznati različite aspekte održive mode, od utjecaja tekstilne industrije na okoliš do konkretnih načina kako produljiti životni vijek odjeće.
U vremenu ubrzane potrošnje i jednokratnih rješenja, ponovno usvajanje praktičnih vještina poput šivanja može biti važan korak prema održivijem odnosu prema odjeći. Šivanje nam omogućuje da ono što bismo inače odbacili popravimo, prilagodimo ili prenamijenimo, a pritom razvijamo kreativnost, strpljenje i finu motoriku.
Kada umjesto kupnje odlučimo popraviti ono što već imamo, od pasivnih potrošača postajemo aktivni sudionici u produljenju životnog vijeka svojih stvari. Upravo takav odnos prema odjeći Šizika nastoji približiti mladima. Cilj je pokazati da održiva moda ne mora značiti odricanje, već može biti prilika za učenje, kreativnost i stvaranje nečeg novog od onoga što već imamo.
Brza moda i greenwashing
Učenici su tijekom školske godine sudjelovali na predavanjima o brzoj modi i greenwashingu. Razgovarali smo o tome kako nastaje odjeća, što sve stoji iza njezine proizvodnje te kakav utjecaj tekstilna industrija ima na okoliš.
Poseban naglasak stavili smo na brzu modu i njezin utjecaj na naše potrošačke navike. Učenici su učili i kako prepoznati greenwashing, odnosno komunikaciju kojom se proizvodi ili brendovi nastoje prikazati održivijima nego što u stvarnosti jesu.
Nakon predavanja uslijedila je radionica šivanja. Uz pomoć naše volonterke Renate učenici su učili osnove ručnog šivanja i imali priliku sami isprobati naučene tehnike.
„Dan u Prirodoslovnoj školi ostao mi je u jako lijepom sjećanju. Došla sam s idejom da učenicima približim šivanje i pokažem im koliko ono može biti zanimljivo i kreativno. Zbog ograničenosti vremenom, bazirali smo se isključivo na ručno šivanje. Moram priznati da su u početku bili pomalo skeptični, što me nije iznenadilo jer šivanje možda nije nešto s čime se često susreću. Međutim, vrlo brzo su me ugodno iznenadili svojom zainteresiranošću i željom da nauče nešto novo. Bilo mi je posebno drago vidjeti kako se iz početne nesigurnosti postupno razvijaju znatiželja i zadovoljstvo kada bi završili zadane zadatke. Upravo su takvi trenuci ono zbog čega volim ovakve radionice – kada učenicima pružimo priliku da nešto naprave vlastitim rukama, često otkriju da im je to puno zanimljivije nego sto su u početku mislili. – istaknula je Renata.
Fashion Revolution day i sajam razmjene
Povodom Fashion Revolution dana, 24. travnja organizirali smo javno događanje na platou ispred Prirodoslovne škole. Učenici Prirodoslovne škole i Škole likovnih umjetnosti sudjelovali su na Sajmu razmjene. Donijeli su odjeću i obuću koju više ne koriste te je razmjenjivali s drugim učenicima.
Na ovaj način odjevni predmeti dobili su priliku za novi život, umjesto da ostanu neiskorišteni ili završe kao otpad. Sajam je ujedno bio prilika za razgovor o našim potrošačkim navikama i mogućnostima ponovne uporabe odjeće. Jedan od učenika Prirodoslovne škole Split, smjera ekološki tehničar, istaknuo je važnost ovakvih događanja:
-Mislim da su ovakvi sajmovi odlična prilika da ljudi shvate koliko zapravo nepotrebno kupujemo i bacamo stvari. Kao učenik ekološkog smjera, učimo koliko otpad šteti okolišu, posebno kada se radi o tekstilu i drugim materijalima koji se teško razgrađuju. Razmjenom produžujemo životni vijek predmeta i smanjujemo potrebu za proizvodnjom novih, čime se smanjuje i ukupno zagađenje. Posjetitelji Sajma mogli su pogledati i edukativnu izložbu o smanjenju i prenamjeni tekstilnog otpada.
Proizvodnja tekstila u praksi
U svibnju smo s učenicima posjetili tvornicu Galeb. Tvrtka Galeb osnovana je 1951. godine, a rublje proizvedeno u njihovim pogonima posjeduje certifikat “OEKO-TEX” od 1997.g., što dodatno ukazuje da upotrijebljene sirovine i tehnološki procesi zadovoljavaju stroge ekološke kriterije. Posjet je bio prilika da učenici vide kako izgleda proizvodnja tekstila i povežu ono s čime su se susreli tijekom edukacija s konkretnim primjerima iz prakse.
Djelatnice Galeba pokazale su nam pogone i objasnile kako iz sirovog pletiva nastaju materijali za šivanje odjeće. Učenici su tako mogli pratiti dio procesa nastanka tekstila i upoznati se s uvjetima u kojima se proizvodnja odvija. Razgovarali smo i o otpadnim vodama te utjecaju tekstilne proizvodnje na okoliš. Posjet tvornici omogućio je učenicima da bolje razumiju što sve prethodi trenutku kada odjevni predmet stigne u trgovinu.
Održiva moda počinje malim koracima
Ovogodišnjom provedbom projekta Šizika željeli smo temu održive mode približiti učenicima kroz različite oblike učenja. Predavanja su otvorila teme brze mode i greenwashinga, radionica šivanja pokazala je jednu od mogućnosti produljenja životnog vijeka odjeće, a Sajam razmjene približio je ideju ponovne uporabe. Posjet tvornici Galeb dao je učenicima priliku da vide kako izgleda proizvodnja tekstila.
Važno nam je bilo povezati teoriju i praksu te učenicima pokazati da održiviji odnos prema odjeći ne mora biti kompliciran. Popravak, razmjena, ponovna uporaba i promišljena kupnja samo su neki od načina na koje možemo smanjiti količinu tekstilnog otpada i odgovornije koristiti ono što već imamo.
Kroz suradnju sa školama tako smo tijekom cijele godine otvarali prostor za razgovor o tome kako nastaje odjeća, kako je koristimo i što možemo učiniti da njezin životni vijek traje što dulje.
