Hrvatska je napravila značajan korak u očuvanju prirode usvajanjem Uredbe o izmjeni Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Ovim potezom dodatno su zaštićena nova područja na moru, što predstavlja važan korak prema ispunjavanju obveza iz EU strategije o bioraznolikosti do 2030. godine. Podsjećamo, Strategijom smo se obvezali zakonski zaštititi 30 % morskih područja pod nacionalnom jurisdikcijom do 2030. godine.
Ispunili smo obvezu zaštite 30 % mora
Prema novim odredbama, koje stupaju na snagu 14. lipnja 2025., Hrvatska sada ima 36,8 % površine kopna i 32,4 % površine mora pod zaštitom.
Ekološkom mrežom proglašena su nova područja za očuvanje važnih vrsta poput dobrog dupina (Tursiops truncatus), glavate želve (Caretta caretta) te morskih ptica gregula (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea). Posebna pažnja posvećena je i očuvanju livada posidonije (Posidonia oceanica), morskih staništa ključnih za ekosustav Jadranskog mora. Posidonija je kao ciljno stanište uvrštena u 46 postojećih područja ekološke mreže te su proglašena 33 potpuno nova područja za potrebe očuvanja ovog ugroženog staništa.
Uredba dodatno klasificira 50 postojećih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) kao posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS), u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ i presudama Suda Europske unije.
Proglašeno 2 od 5 područja važnih za morske ptice
Na identifikaciji područja važnih za morske ptice radilo je i Sunce, u sklopu projekta LIFE Artina. Od 2019. do 2021. prikupljali su se podaci o rasprostranjenosti ugroženih morskih ptica – gregule, kaukala i sredozemnog galeba – na moru, uz obalu i na njihovim kolonijama unutar projektnog područja. GPS praćenje i terenska istraživanja omogućila su precizno definiranje ključnih područja za hranjenje i odmaranje ugroženih morskih ptica.
Temeljem rezultata trogodišnjeg istraživanja predložena je uspostava pet novih morskih IBA (Important Bird Areas) područja (Lastovski kanal, Korčulanski kanal, Hvarski kanal, Istočnomljetski kanal i Sjeverni Jadran) te proširenje dvaju postojećih IBA područja (Lastovsko otočje i Pučinski otoci).
– Posebno nas veseli što su konačno proglašena područja važna za morske ptice, prema prijedlozima iz projekta LIFE Artina. No, važno je istaknuti da su u mrežu uvrštena samo dva nova IBA područja – Lastovski kanal i Sjeverni Jadran, dok tri druga nova područja i proširenje dvaju postojećih Ministarstvo nije obuhvatilo iako su područja znanstveno utvrđena kao ključna jer je, kako oni kažu, za to potrebna dodatna komunikacija s dionicima. – ističe Zrinka Jakl, voditeljica Odjela za zaštitu prirode u Suncu.
Ministarstvo je, naime, na komentar javnog savjetovanja odgovorilo da je „proglašenje novih područja zahtijevalo intenzivnu prethodnu komunikaciju s dionicima, provedenu samo za dva IBA područja“.
‘Potrebni pravni mehanizmi i učinkoviti nadzor na terenu’
Sunce, kao i projektni partneri LIFE Artina, nadaju se da će u skoroj budućnosti biti pronađena politička volja za proglašenje i preostalih predloženih IBA područja.
– Hrvatska ovim tempom treba nastaviti s radom na ispunjavanju preostalih važnih obveza. U prvom redu, to uključuje proglašenje 10 % morske površine pod strogom zaštitom. Međutim, najvažnija preuzeta obveza jest uspostava učinkovite zaštite te postizanje povoljnog stanja očuvanosti ugroženih vrsta i staništa. Same površine ne znače ništa ako nema provedbe na terenu, a upravo u provedbi strategija i zakona, kao i u učinkovitosti nadzora, Hrvatska trenutačno najviše zaostaje. Stoga se nadamo žurnom unapređenju pravnih mehanizama i jačanju učinkovitosti nadzora, koji će omogućiti stvarnu provedbu mjera očuvanja bioraznolikosti Jadrana. – zaključuje Jakl.
Autorica naslovne fotografije: Ivana Lagetar