Povijesna zgrada Arsenala na Hvaru u petak, 29. kolovoza, postala je impresivna pozornica na kojoj je more ispričalo svoju priču kroz lik njegove čuvarice – posidonije. U večernjim satima, pročelje ove znamenite građevine pretvoreno je u monumentalno platno za audiovizualnu projekciju koja je spojila umjetnost, znanost i tehnologiju.
Glas posidonije, morske cvjetnice, često nazivane „plućima mora“, utjelovila je sirena anđeoskog glasa. U razgovoru s nautičarem istaknula je svoju ulogu u moru, ali i razloge svoje ugroženosti.
Za cijeli događaj zaslužna je splitska udruga Sunce i autor projekcije Tomislav Brđanović, koji je na projekciji radio posljednja tri mjeseca.
– Scenarij je nastao kroz proces, a ne kao jednokratno pisanje. Počeo sam od ideje – dati glas posidoniji. Tekst i struktura oblikovali su se kroz iteracije, improvizacije i kombiniranje vizualnih i zvučnih koncepata. Ovo nije samo film o posidoniji. Ovo je i svjedočanstvo da umjetnik i umjetna inteligencija mogu raditi ruku pod ruku. Ovo je spoj mašte, znanja i tehnologije. Za mene je cijelo iskustvo bilo posebno jer sam mogao pratiti proces od same prijave projekta, pa sve do premijere na Hvaru. Uvjeren sam da je ovo tek početak i da će se iz ovakvih suradnji rađati mnoge nove priče, s ciljem da spojimo ljude, umjetnost i prirodu. – rekao je Brđanović nakon premijerne izvedbe u petak.
Posjetitelji očarani projekcijom
Da smo uspješno spojili umjetnost i znanost, potvrdili su nam i neki posjetitelji događanja.
– Projekcija je bila vrlo edukativna i interesantna. Nažalost, mnoge edukativne stvari budu dosadne, moraš čitati o njima, a svi imamo premalo koncentracije za takvo što. Lakše je pogledati filmić! – rekao je jedan posjetitelj, a čini se da nije jedini koji se oduševio.
– Događaj je fantastičan te podržavam svaki događaj ovakvog tipa jer podižu svijest o zaštiti prirode i jer su važna za naše bolje sutra. Za posidoniju sam čula i znam da je ugrožena, međutim nisam znala da je toliko važna za podmorje i morski ekosustav te mi je drago da sam se sada uspjela educirati o tome. – istaknula je prolaznica koja se u pauzi između emitiranja fotografirala ispred foto-kulise livade posidonije, uz natpis: Every breath you take, every fish you eat… It’s thanks to Posidonia!.
Turistička zajednica grada Hvara, inače jedna od suorganizatorica događanja, istaknula je da ovakvi jedinstveni i originalni događaji uistinu obogaćuju ponudu otoka i potiču razmišljanje o odgovornijem odnosu prema prirodi. Izuzev TZ Hvar, realizaciji ovog projekta doprinijeli su i Grad Hvar te Javna ustanova u kulturi HVAR 1612.
– Intenzivno smo radili na organizaciji projekcije jer je ovo nešto što smo prvi puta radili u Suncu i drago nam je da je tako dobro odjeknulo. Mnogi su se zaustavljali ispred Arsenala, snimali projekciju, dijelili dojmove na društvenim mrežama i komentirali kako ih je iznenadila snažna poruka koju prenosi. Neki su priznali da su prvi put čuli za posidoniju i ostali dirnuti pričom. – rekla je Ana Miletić Miloš, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu i jedna od ključnih organizatorica ovog događanja.
Tijekom večeri posjetitelji su također mogli obići štandove Sunca te se informirati o radu organizacije, učlaniti se, donirati za zaštitu mora, ali i dobiti prigodne darove.
Prekogranična suradnja za zaštitu mora
Inače, cijelo događanje nastalo je u sklopu projekta BIOPRESSADRIA, koje Sunce provodi u okviru programa Interreg Italija – Hrvatska, s ciljem smanjenja negativnih utjecaja turizma na morsku i obalnu bioraznolikost.
– Projekt BIOPRESSADRIA, od kad je započeo 1. ožujka 2024., radi na različitim aktivnostima za zaštitu posidonijie, morske cvjetnice koja ima krucijalno značenje za bioraznolikost. Na ovom projektu je posebno važan moment prekogranične suradnje, koja će omogućit dijeljenje iskustava, podataka i informacija među Talijanima i Hrvatima te tako dodatno doprinijeti povećanju učinkovitosti zaštite vrijednih morskih staništa Jadrana. – zaključili su Antonio Pavanello i Saul Darù, koji su na Hvar došli kao predstavnici glavnog projektnog partnera, Općine Monfalcone.
A di se nautičari sidre na Paklenim otocima?
Uoči svjetlosnog spektakla, partneri i članovi projektnog tima bili su na stručnom izletu brodom na Paklenim otocima. Cilj izleta bio je identificirati i analizirati lokacije udara sidara – na pjeskovitom dnu i u livadama posidonije.
Sudionici su ronjenjem istraživali razine štete uzrokovane sidrenjem. Pritom je naglašeno da sidrenje na pjeskovitom dnu ima minimalan utjecaj, dok ono u livadama posidonije ima razorne posljedice na morski ekosustav. Kako se ispravno sidriti i pritom zaštititi posidoniju, saznajte u našem informativnom letku Posidonia the Mediterranean’s ‘super plant’, koji je Sunce ovo ljeto u sklopu kampanje A di se ti sidriš? podijelilo projektnim partnerima, brojnim domaćim i stranim nautičarima, marinama, koncesionarima, ugostiteljima i drugima.
– Očuvanje naselja posidonije na Paklenim otocima neophodno je jer ona su stanište i mrjestilište ribljim vrstama i drugim morskim organizmima, a u Arhipelagu Paklenjaka stanište je rašireno, kontinuirano i stvara izniman ekosustav koji je s ostalim staništima važan za očuvanje ribljeg fonda. Posidonija također sprječava eroziju obale, proizvodi kisik i zaslužna je za prozirnost i vidljivost mora koje je kao takvo glavna atrakcija na Paklenim otocima. – istaknula je Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš.
I dalje je glavni problem neinformiranost
Dan nakon izleta održani su sastanci Upravnog odbora i projektnih partnera, na kojima su razmijenjeni ključni uvidi iz terena, dogovoreni preostali proračuni te definirane sljedeće aktivnosti. Raspravljalo se o novim načinima zaštite i obnove morske cvjetnice, uključujući uspostavu sigurnih sidrišta, praćenje stanja livada te razvoj integriranog sustava upravljanja morskom cvjetnicom u Jadranu.
– Podaci satelitskog monitoringa brodova za Kornate iz BIOPRESSADRIA govore da se nautičari i dalje sidre iako u neposrednoj blizini imaju slobodna ekološka sidrišta koja ne plaćaju dodatno (ulazi u cijenu ulaznice). Dakle, riječ je problemu ponašanja i neinformiranosti nautičara, a ne manjku infrastrukture. Problem je i velika opterećenost na atraktivnim mikrolokacijama za koje vjerojatno nikada neće biti dovoljno ekoloških sidrišta i privezišta na vrhuncu sezone. Međutim, želimo li uopće toliko brodova na tim lokacijama, uzimajući u obzir sve pritiske na okoliš kao što su sidrenje, buka, otpadne vode, otpad? – naglasila je Zrinka Jakl, voditeljica Odjela za Zaštitu prirode u Suncu.
Kako bi Sunce priskočilo problemu opće neinformiranosti, projekciju koju smo premijerno održali na Hvaru 29. kolovoza, prikazat ćemo i na Korčuli, u petak, 26. rujna, na lokaciji Veliki Revelin! Zabilježite si datum u kalendaru, pridružite nam se i pomozite nam u zaštiti mora!
Autor naslovne fotografije: Đani Ivančević