Upute za ured bez plastike

Ured bez plastike

Poslovne organizacije imaju značajan utjecaj na kulturu pojedinaca, a tvrtke i brandovi diktiraju trendove i obrasce ponašanja. Zahvaljujući međusobnoj povezanosti i umreženosti, poslovne organizacije imaju izrazito veliki potencijal da konkretnim akcijama i inovacijama sudjeluju u rješavanju jednog od najvećih globalnih problema – plastično onečišćenje mora i oceana. Dok  40 % ukupnog plastičnog otpada čine plastični proizvodi za jednokratnu uporabu, jednokratna plastika čini oko 86 % ukupnog morskog otpada.

Kako stvoriti „ured bez plastike“?

  1. Uklonimo sve pojedinačne kante uz stolove i osigurajmo centralne punktove za odlaganje otpada u odvojene reciklažne posude / kante. Kako bismo osigurali razvrstavanje otpada, nužno je osigurati posudu/kantu za svaku vrstu otpada (papir, povratna plastika, staklo, nepovratna plastika, biorazgradivi otpad, tetrapak i dr.). Postavimo infopanoe ili naljepnice s informacijama o tome koja vrsta otpada ide u koju kantu.
  2. Osigurajmo zaposlenicima pristup pitkoj vodi u uredu iz slavine ili spremnika za vodu. Ako koristimo spremnike za vodu, izbacimo jednokratne plastične čaše iz držača i osigurajmo staklene ili druge višekratne čaše. Papirnate čase sadrže plastiku u tankom ili zamiješanom sloju te su i dalje predmeti za jednokratnu upotrebu i time troše više resursa i stvaraju više otpada.
  3. Ako posjedujemo aparate za kavu, osigurajmo svima staklene ili druge višekratne šalice. Pritom je potrebno potpuno izbaciti jednokratne patrone za kavu i mlijeko. Poželjno je uvesti aparat za kavu koji koristi mljevenu kavu ili kavu u zrnu u većem pakiranju.
  4. Osigurajmo zaposlenicima pribor za jelo i suđe za višekratnu upotrebu (najčešće izrađen od čelika) za korištenjeu različitim prigodama (rođendani, poslovni događaji i dr.). Ako ne posjedujemo dovoljnu količinu, nabavimo papirnati ili drveni jednokratni pribor za jelo, ali imajmo na umu da je kupnja višekratnih proizvoda dugoročno isplativa i u potpunom suglasju s našim ciljevima – smanjiti nastajanje otpada.
  5. Potpuno izbacimo plastične slamke. U većini situacija, većina osoba, ne treba slamku. Međutim, na tržištu ipak postoje višekratne alternative od bambusa ili metala. Papirnate slamke su i dalje slamke za jednokratnu upotrebu. Značajno su bolja alternativa slamke od tjestenine, ako ne možemo izbjeći jednokratni proizvod.
  6. Ako naručujemo hranu dostavom, poželjno je da ona dolazi od ekološki odgovornih dobavljača koji ne koriste plastičnu ili polistirensku ambalažu. Dodatni kriterij koji možemo promatrati je i priprema jela s namirnicama od lokalnih proizvođača.
  7. Smanjimo upotrebu plastičnih boca za vodu, sokove i slično. Većinu napitaka moguće je naći u staklenoj ili aluminijskoj ambalaži. Ako je njihovo korištenje ipak nužno, pobrinimo se da iste pravilno odvojimo.
  8. Izbjegavajmo izradu promotivnih materijala na bazi plastike. Koristimo reciklirani papir, drvo, staklo, keramiku ili drugi okolišno-prihvatljiviji materijal.
  9. Ako je moguće, odvojimo biootpad koji čini oko 40 % miješanog komunalnog otpada. Možemo ga odvajati u kantama za biootpad sukladno pravilima lokalnog komunalnog poduzeća ili možemo koristiti male kante za kompostiranje u uredu i osigurati redovito pražnjenje sakupljenog biootpada na lokalnom kompostištu, primjerice, u dogovoru s lokalnim proizvođačima hrane.

Biti poduzetan znači biti nositelj inovacija u svome okružju, donositelj promjena, pokretač novih ideja. Biti poduzetan znači preuzeti odgovornost za poslovanje koje vodi do ostvarivanja zadanog cilja. Upravo zbog ovih karakteristika poduzetnici su ključna karika u lancu promjena koje kao društvo moramo pokrenuti da bismo se učinkovito borili protiv onečišćenja jednokratnom plastikom i gradili otporno, održivo društvo i ekonomiju.

POJMOVNIK:

Biootpad – svaki otpad koji je biljnog ili životinjskog podrijetla. U biootpad spada i kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. On je vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta.

Jednokratna plastika – sva plastika koja je proizvedena s namjerom jednokratnog korištenja i bacanja. Obično se koristi za plastičnu ambalažu, vrećice, ambalažu za hranu, plastične boce, slamke, spremnike, šalice i pribor za jelo.

Kompostiranje – proces reciklaže organskog otpada, odnosno biootpada, kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

Mikroplastika – mali dijelovi plastičnog materijala, obično manji od 5 mm.

Polistiren polimer stirena i jedan je od najčešćih plastičnih materijala. Značajna primjena polistirena u obliku je ekspandiranih i ekstrudiranih pjena poznatih pod jednim od trgovačkih naziva kao “stiropor”.

Reciklažne kante – spremnici koji se koristi za odlaganje materijala prije nego što se odvedu u centre za recikliranje. Kante za recikliranje postoje u različitim veličinama za upotrebu unutar i izvan domova, ureda i velikih javnih objekata. Često se pružaju zasebni spremnici za papire, limenke ili aluminijske limenke, staklene ili plastične boce ili se mogu miješati.

Održivi razvoj – ekonomski razvoj koji u potpunosti uzima u obzir djelovanje ekonomske aktivnosti na okoliš i osniva se na obnovljivim izvorima dobara. Osnovna je postavka održivoga razvoja: povećanje dobrobiti mjeri se povećanjem kvalitete života pojedinca i sveukupnog stanovništva, a ne povećanjem količine proizvedenih ili utrošenih materijalnih dobara ili energije.