Kada pomislimo na aktivizam, često zamišljamo ljude na ulici s transparentima ili „one zelene“ koji se vežu za drveća kako bi spriječili sječu šume. Naravno, i to su legitimni oblici aktivizma u demokratskim državama, ali zbog takvih generalizirajućih slika aktivizam se često percipira kao nešto radikalno, konfliktno ili čak negativno. No, aktivizam je mnogo širi i dublji pojam.
Aktivizam je temelj zdravog demokratskog društva. On nameće koje će teme postati relevantne – bez aktivizma mnoga pitanja nikada ne bi dospjela u javni prostor niti bi postala dio političkih odluka. Aktivizam otvara prostor za raspravu, preispitivanje i promjenu i upravo zato je ključan za funkcioniranje demokracije.
Aktivizam znači aktivno djelovanje s ciljem društvene, političke, ekonomske ili okolišne promjene. To može uključivati prosvjede, kampanje i direktne akcije, ali i niz drugih aktivnosti koje su manje vidljive, a jednako važne.
Aktivizam ima mnogo lica
Dakle, važno je imati na umu da ne postoji samo jedan „ispravan“ način bavljenja aktivizmom. Društvena promjena nastaje kroz ekosustav različitih doprinosa, gdje su potrebne različite vještine, znanja i razine angažmana.
1. Fizički aktivizam
Ovo je najvidljiviji oblik aktivizma i uključuje prosvjede, marševe, javna okupljanja, sjedeće prosvjede i druge oblike direktne akcije. Fizička prisutnost u javnom prostoru može snažno skrenuti pažnju na određeni problem.
2. Edukativni aktivizam
Edukativni aktivizam podrazumijeva učenje, preispitivanje vlastitih stavova i dijeljenje znanja s drugima. Organiziranje radionica, javnih rasprava, čitanje i preporučivanje literature, pokretanje razgovora u školi, na fakultetu ili radnom mjestu – sve su to oblici aktivizma. Promjena često započinje informiranjem i osvještavanjem.
3. Digitalni aktivizam
Digitalne platforme omogućuju brzo širenje informacija i mobilizaciju ljudi. Online kampanje, peticije te dijeljenje provjerenih sadržaja i glasova marginaliziranih skupina dio su suvremenog aktivizma. Od prije nekoliko godina dostupna je aplikacija e-Savjetovanja, koja omogućuje uključivanje komentiranjem u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata.
Ipak, treba istaknuti i da se internetski pokreti suočavaju s problemima poput dezinformacija, „slaktivizma” (kada ljudi samo kliknu „Sviđa mi se”, ali ne poduzimaju nikakve daljnje korake) te digitalnog nadzora ili cenzure.
4. Kreativni aktivizam
Umjetnost, dizajn, glazba i pisanje moćni su alati društvene promjene. Kreativni aktivizam izaziva dominantne narative, dokumentira stvarnost i pomaže nam zamisliti pravedniju budućnost. Plakati, murali, performansi, poezija, film ili ilustracije mogu snažno utjecati na percepciju javnosti.
5. Aktivizam u zajednici
Briga za zajednicu i uzajamna pomoć također su oblik aktivizma. Dijeljenje resursa, podrška susjedima, volontiranje i izgradnja mreža solidarnosti jačaju društvenu otpornost i smanjuju ovisnost o sporim institucionalnim odgovorima.
Ovaj oblik pokazuje da aktivizam nije uvijek usmjeren samo prema kritici sustava, već i prema stvaranju alternativnih, solidarnih modela djelovanja.
6. Financijski aktivizam
Financijski aktivizam znači donošenje svjesnih odluka o tome gdje trošimo i ulažemo novac. Podržavanje etičnih i okolišno odgovornih poduzeća, bojkotiranje štetnih praksi, doniranje organizacijama ili inicijativama, članstvo u organizacijama civilnog društva – sve su to načini utjecaja na tržište i društvo. Time „glasamo novčanikom“ i podržavamo vrijednosti koje želimo vidjeti u društvu.
Kako započeti?
Za početak si možete postaviti tri jednostavna pitanja:
- Koje vas pitanje najviše pokreće?
Iako su u današnje vrijeme mnoga pitanja važna, ljudi uglavnom više brinu za ona pitanja koja su u njihovoj okolini, koja ih izravno pogađaju. Zbog toga nije na odmet pročitati lokalne vijesti, razgovarati sa sugrađanima, prijateljima i bližnjima ili ogledati se oko sebe dok šećete prirodom ili putujete na posao.
Brine li vas prekomjerna betonizacija obale, sječa šuma, manjak zelenila u gradu, nesnosne gužve u prometu, neodrživo upravljanje otpadom, kvaliteta zraka ili pritisci turizma? Možda vas pokreće osjećaj da se odluke o prostoru i prirodnim resursima donose bez dovoljno transparentnosti i uključivanja javnosti?
Vaša briga je opravdana jer pravo na čist, zdrav i održiv okoliš nije luksuz, to je temeljno pravo svake osobe i zato je vrijedno aktivirati se za njega.
- S kim se možete povezati oko tog pitanja?
Organizacije civilnog društva, poput Sunca, odličan su odabir jer one imaju važnu aktivističku ulogu u društvu. One prepoznaju probleme u zajednici, okupljaju građane, provode istraživanja, pokreću kampanje i vrše pritisak na donositelje odluka. Kroz svoj rad često povezuju iskustva građana s javnim politikama i pomažu da se glasovi ranjivih i marginaliziranih skupina čuju.
Upravo će se u 2026. godini Sunce aktivirati u procesu davanja komentara na otvorena javna savjetovanja u postupku promjene Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti prirode i Uredbi o obnovi prirode. Neki od ovih dokumenata nisu se mijenjali više od 10 godina i zato je važno da iskoristimo ovu priliku i svi se uključimo u njihovo komentiranje. Dajmo glas našoj prirodi i našem okolišu!
- Koju vještinu, znanje ili resurs možete ponuditi?
Ne morate biti pravnik ili biolog da biste doprinijeli zaštiti prirode i okoliša. Okolišni aktivizam treba različite profile i znanja.
Ako vas zanima pravo, možete učiti o postupcima javnih savjetovanja, analizirati prostorne planove ili pratiti provedbu zakona. Ako ste komunikacijski vješti, možete pomoći u pisanju tekstova, vođenju društvenih mreža ili organiziranju javnih događanja. Ako ste kreativni, možete doprinijeti vizualnim kampanjama ili edukativnim materijalima. Ako imate organizacijske sposobnosti, možete pomoći u logistici događaja ili planiranju radionica.
Osim o profesionalnim ili osobnim vještinama, razmislite i koliko vremena realno možete izdvojiti za volonterski angažman. Je li to sat vremena tjedno ili nekoliko dana mjesečno?
Odgovori na ova pitanja pomoći će vam da pronađete održiv i smislen način uključivanja. Aktivizam ne mora biti spektakularan da bi bio vrijedan. Važno je da je dosljedan, informiran i usmjeren prema stvarnoj promjeni.
U konačnici, aktivizam je odgovornost, ali i pravo – pravo da sudjelujemo u oblikovanju društva u kojem živimo.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Informacije za ovaj članak prikupljene su s mrežnih stranica www.globalgoals.org., www.humanrightscareers.com, www.museumofprotest.org, www.goodgoodgood.co i www.liberties.eu.