Projekt FishNoWaste bavi se problemom gospodarenja pasivno ulovljenog otpadom ribarskim lukama Hrvatske i Italije. Provodi se u sklopu Interreg programa Italija–Hrvatska i promiče zajedničke aktivnosti za čišći Jadran. Od 27. do 29. svibnja 2025. održan je treći sastanak projektnih partnera. Susreti su organizirani u Splitu te u dvije hrvatske ribarske luke Tribunju i Brižinama.
Partneri su analizirali napredak projekta, organizirali Advisory board, planirali buduće aktivnosti i razmijenili iskustva s terena. Posjetom ribarskim lukama svi projetni partneri stekli su uvid u funkcioniranje gospodarenja otpadom u dvije luke te su se upoznali sa preprekama i izazovima koji se pojavljuju. Taj je praktični uvid dodatno motivirao sve sudionike za daljnji rad.
Radni sastank u Splitu
Prvi dan sastanka održan je u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, gdje su predstavnici partnerskih organizacija raspravljali o napretku projekta. Razgovaralo se o tome kako napreduju projektne aktivnosti i kako stojimo s rezultatima koje smo zadali projektom.
Posebna pažnja posvećena je razvoju zajedničkog modela za prikupljanje i zbrinjavanje morskog otpada, koji će se isprobati u dvije hrvatske i dvije talijanske luke. Također, projekt želi educirati ribare i građane o važnosti smanjenja otpada, ponovne upotrebe i recikliranja kako bismo svi zajedno čuvali okoliš.
– Ovaj projekt nije samo o morskom otpadu. On je o ljudima koji žive od mora i za more. Cilj uspostaviti sustavno i jako dobro gospodarenje otpadom na kopnu. Ako, uz to, imamo dobru edukaciju ribara i sustave koji im pomažu, imamo šansu za promjene. – rekla je Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta u Suncu.
Terenski obilazak u Tribunju
Drugi dan bio je posvećen terenskoj posjeti Tribunju, kako bi partneri dobili uvid u stvarne uvjete i izazove u ribarskim lukama. Obilazak ribarske zadruge Adria i infrastrukture luke u Tribunju pružio je konkretan pogled na praksu gospodarenja otpadom na terenu.
U Tribunju ribari donose na obalu otpad koji završi u njihovim mrežama, a Ribarska zadruga Adria ga potom evidentira, razvrstava i zbrinjava, sve o vlastitom trošku.
– Samo u jednom danu iz mora izvučemo i do 10 kilograma otpada. – kaže Leonardo Mijat ribar iz Tribunja.
– Otpadu nije mjesto u moru nego u spremniku. To je poruka koju svaki ribar iz Tribunja svakodnevno potvrđuje svojim primjerom. Sve podatke o prikupljenom otpadu šaljemo Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu za znanstvena istraživanja. – kaže Matea Lovrić, upraviteljica Ribarske zadruge Adria.
U mrežama prevladava plastika, dok s talijanske strane Jadrana dominira izgubljeni ribolovni alat, pokazuje analiza Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
U zgradi Općine Tribunj održan je sastanak Savjetodavnog odbora, gdje su se predstavili članovi te vodila moderirana rasprava o ključnim pitanjima projekta. Sudionici su naglasili da je ključ uspjeha u rješavanju ovog problema dobra suradnja između različitih nadležnih tijela. Također, istaknuli su važnost boljeg razumijevanja zakonodavnih propisa i učinkovitog suzbijanja nelegalnog odlaganja otpada u lučkim područjima.
– Ne smijemo zaboraviti da su ribari obvezni pasivni otpad dovesti na propisana iskrcajna mjesta, kako bi se pravilno zbrinuo i zaštitilo naše more. – istaknula je Valentina Andrić, voditeljica Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu iz Uprave ribarstva.
Partneri su također posjetili tržnicu ribe i degustirali lokalne proizvode, čime je naglašena važnost povezivanja održivog ribarstva i lokalne zajednice.
Međukonferencija i posjet Brižinama
Završni dan bio je rezerviran za Međukonferenciju projekta, održanu u prostoru luke Brižine, gdje su predstavljeni rezultati do sada i planovi za budućnost projekta svim zainteresiranim dionicima.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici partnera, stručnjaci i dionici iz sektora ribarstva i zaštite okoliša. Nakon službenog dijela, sudionici su imali priliku obići luku Brižine, jednu od pilot lokacija u Hrvatskoj, gdje će se testirati model za bolju organizaciju sakupljanja i zbrinjavanja otpada.
U luci Briižine prikupljaju i stare ribarske mreže. Ovisno o stanju, tijekom zime mreže se obnavljaju za daljnju upotrebu ili se pravilno odlažu, u skladu s propisima i ciljevima održivog gospodarenja otpadom.
– Već nekoliko godina u Riminiju stare ribarske mreže vraćamo na tržište. One postaju sirovina za izradu čarapa i pergulara uzgoj školjaka. – kaže Massimo Bellavista, iz Ribarske zadruge Rimini iz Italije.
– Regija Veneto prikuplja kutije od stiropora, jer on prijeti bioraznolikosti Jadrana. Plan je da se ribari u budućnosti koriste perivim kašetama, a da stiropor u potpunosti izbacimo do 2030. – kaže Alberto Barausse iz Sveučilišta u Padovi.
Projekt FishNoWaste pokazuje da se zajedničkim djelovanjem, kroz konkretne korake, edukaciju i međusobno razumijevanje, može stvoriti pozitivan pomak u zaštiti mora. Partneri, zadovoljni dosadašnjim rezultatima, završili su sastanak inspirirani i dodatno motivirani da nastave rad na smanjenju morskog otpada. Ovaj projekt pokazuje da zajedničkim djelovanjem i suradnjom možemo očistiti naše more i zaštititi prirodu za buduće generacije.
