Protokol za provedbu projekata čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH

Udruga Sunce u razdoblju od svibnja do studenog 2020. provodila je Uslugu prikupljanja otpada iz mora putem ronilačkih akcija i koćarenja za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (službeni naziv: Mjera 3.3.3. Prikupljati otpad u moru putem ronilačkih akcija i putem koćarenja). Cilj usluge bio je ukloniti otpad iz podmorja i s obale, ali i podići svijest javnosti o njegovu utjecaju na Jadransko more.

Provedba je obuhvaćala dvije akcije čišćenja obale i podmorja u sedam županija na moru (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska). Lokacije čišćenja odabrane su u suradnji s relevantnim dionicima zaštite morskog okoliša poput javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, jedinicama lokalne samouprave, udrugama građana, ronilačkim klubovima (udrugama i centrima), ribarskim zajednicama i drugim.

Otpad s morskog dna čistili su  licencirani ronioci, dok su ribari prikupljali otpad koćarskim mrežama.

Osim čišćenja na odabranim lokacijama Udruga Sunce provodila je i monitoring prikupljenog otpada prema metodologiji čija je primjenjivost na našoj obali ispitana na terenu kroz projekt DeFishGear (Vlachogianni, 2015a). Praćenje vrsta i lokacija otpada iz mora preduvjet je za otkrivanje izvora otpada koji dospijeva u more i važno je za uspostavu funkcionalnih sustava upravljanja, kako otpadom tako i morskim okolišem.

Temeljem iskustva provedenih akcija, sličnih projekata i zakonodavnih okvira u RH Udruga Sunce kreirala je nacrt Protokola za provedbu projekata čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH.

Cilj protokola je pružiti smjernice za organizaciju i provedbu akcija čišćenja otpada iz mora te dati smjernice za provedbu monitoringa i obrade podataka koji se odnose na količine i vrste otpada prikupljenog putem ovakvih akcija. Zbog rastuće potrebe da se otpadom u moru gospodari održivo i zbog usklađenja akcija čišćenja ove smjernice će omogućiti identificiranje problematičnih lokacija i utvrđenje tokova i količine morskog otpada u Republici Hrvatskoj.

Protokol je namijenjenfizičkim i pravnim osobama te tijelima javne vlasti koji imaju namjeru provoditi i/ili financirati provođenje akcija čišćenja otpada iz mora putem akcija čišćenja podmorja ronjenjem, akcija čišćenja podmorja koćarenjem i akcija čišćenja plaža.

Sam Protokol sadrži četiri poglavlja. Osim uvodnog poglavlja Zakonodavnog okvira i pojašnjenja pojmova, sadrži poglavlje koje objašnjava na koji način organizirati akciju čišćenja. Nudi odgovore na pitanja tko su dionici i na koji način identificirati dionike. Usmjerava na nadležna tijela za ishodovanje potrebnih dozvola, definira okvire djelovanja nadležnog komunalnog poduzeća, predlaže načine kako odabrati lokaciju i vrijeme aktivnosti. Daje smjernice za potrebnu opremu, ljudske resurse, logističke aspekte vezane za ručak i osvježenje, očekivane troškove, načine kako motivirati volontere za sudjelovanje i promociju akcije čišćenja.


U poglavlju Provedba akcija čišćenja otpada iz mora protokol daje smjernice izrade plana akcija čišćenja, način na koji se provodi monitoring prikupljenog otpada za vrijeme i na kraju akcija čišćenja plaža i što napraviti te kako postupiti s prikupljenim otpadom.

Dio Protokola je i tablica za pojednostavljeni monitoring koji služi organizatorima akcija da prikupe potrebne podatke.

Zadnje poglavlje Protokola donosi načine obrade podataka nakon provedbe akcija, točnije načine izrade izvještaja i kome se on dostavlja. Obrada podataka po provedenim akcijama obuhvaća dio obveznog izvještavanja prema JLS sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, specifične izvještaje ovisno o potrebama i ciljevima organizatora akcija te obradu i pohranu podataka dobivenih pregledom i razvrstavanjem morskog otpada.

Po završetku svake akcije čišćenja potrebno je izraditi izvještaj o provedenoj akciji koji sadrži minimalno slijedeće podatke:

  • lokacija s koordinatama,
  • skica lokacije,
  • površina čišćene lokacije,
  • kriterij odabira lokacije,
  • dostupnost lokacije,
  • vrijeme održavanja i agenda akcije,
  • sudionici,
  • logistika koja uključuje opremu i administrativne preduvjete,
  • rezultate akcije u broju i vrsti prikupljenog otpada,
  • podatke o poduzeću koje je preuzelo otpad,
  • način postupanja s otpadom nakon preuzimanja,
  • fotografije s akcije,
  • potpisne liste,
  • aktivnosti poduzete prema medijima u cilju komuniciranja s javnosti i senzibilizacije lokalnih zajednica.

Izvještaj o akciji i svi prikupljeni podaci dobiveni pregledom i razvrstavanjem morskog otpada obrađuju se i pohranjuju kod organizatora, a po jedan primjerak Izvještaja dostavlja se nadležnoj JLS, lučkoj kapetaniji i donatoru, ako je primjenjivo.

Cilj ovoga Protokola je da dobijemo jedinstvenu bazu podataka koja kasnije služi znanstvenoj zajednici da mogu kreirati preporuke za donosioce odluka.

Europska unija kroz Okvirnu direktivu o morskoj strategiji prepoznaje donošenje nacionalnih strategija za upravljanje morskim okolišem kao učinkovit alat kontrole i planiranja ljudskih aktivnosti u morima. Naravno, upravljanje je usmjereno prema očuvanju morskih ekosustava i ograničavanju svih utjecaja kojima je cilj suprotno. Hrvatska je upravo u procesu kreiranja svoje nacionalne strategije za upravljanje morskim okolišem i kao jedan od akcijskih programa za provedbu navedene strategije donesen je Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske. Ove mjere potrebno je poduzeti radi postizanja i održavanja dobrog stanja okoliša i ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Tagovi: