Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content

Ekološki prihvatljiva sidrišta

Tijekom srpnja 2021. godine u sklopu projekta Interreg Italy – Croatia SASPAS unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 40 ekološki prihvatljivih sidrišta koja su postavljena u uvalama: Kravljačica, Strižnja, Šipnate i Tomasovac – Suha punta. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine.

Slika 1. Ekološki prihvatljiva sidrišta u NP Kornati

Na svakom sidrenom mjestu nalazi se bova. Sve bove su postavljene korištenjem „Earth Anchor“ sustava – metode bušenja kroz pijesak i morski sediment u stijensku podlogu pri čemu su sidra upucana direktno u morsko dno. S obzirom na prirodu postavljanja, utjecaj na morski sediment je kratkotrajan i zanemariv.

Tijekom samog postavljanja, a kasnije i eksploatacije sidrišta, nema nikakvog dodira sa biljnim pokrovom što je iznimno važno zbog očuvanja morskih cvjetnica i zbog čega je ovakav sidreni sustav ekološki prihvatljiviji u odnosu na postavljanje betonskih blokova.

Slika 2. Sidreni vijak ubušen u morsko dno.

Svako sidrišno mjesto čini kružni morski prostor sa sidrenim vijkom u centru, kao i sa sidrenom plutačom sa završnom priveznom petljom sidrenog konopa pokraj sebe. Važno je naglasiti kako je odabrano ovo rješenje koje osigurava da sidreni lanac ni za vrijeme najniže razine vode ne dodiruje morsko dno. Sidrišni privez funkcionira na način da se plovilo priveže pramcem na sidreni konop, te zavisno o utjecaju vjetra na plovilo, rotira oko sidrene bove.

Slika 3. Bova na koju se plovilo privezuje pramcem.

Postavljanje ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, jedan je od ciljeva projekta SASPAS u sklopu kojeg smo proveli kampanju, gdje nam je cilj bio osvještavanje javnosti, posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju.

Posidonija (Posidonia oceanica), strogo zaštićena vrsta, morska je cvjetnica i endem Sredozemnog mora. Upravo se livade posidonije smatraju najvažnijim ekosustavom Sredozemlja jer su tvornice kisika i skladišta ugljikovog dioksida. Morski organizmi, prvenstveno ribe, među njenim listovima traže zaklon, mrijeste se i razmnožavaju. Unatoč rasprostranjenosti, ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjima, a najveća prijetnja upravo je slobodno sidrenje.

Uspješnim postavljanjem takvog sidrenog sustava, u sklopu SASPAS projekta, započelo je ostvarivanje dugoročnog cilja NP Kornati da se uspostave sidrišta u svih 19 uvala, kao i da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje na području nacionalnog parka.