Procijenjeno je da u Jadranu nalazimo na znatno više plutajućeg otpada u usporedbi s ostatkom Sredozemlja, a poznato je i da više od 80 % tog otpada čini plastika. U cilju smanjenja plastičnog onečišćenja i upotrebe jednokratne plastike, Sunce provodi projekt Plastic-Free Croatian Island koji financira Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka (DIEF), uz sredstva Conservation Collectiva čiji su donatori Depeche Mode i Hublot.
Projekt smo započeli dvjema akcijama čišćenja na Dugom otoku. U suradnji s Podružnom osnovnom školom Petar Lorini iz Božave, 22. travnja čistili smo plažu Sakarun. Uz pomoć devet vrijednih učenika i njihovih dvoje nastavnika, prikupili smo oko 45 kg otpada, od čega je plastike bilo gotovo 69 %. Održana je i edukacijska radionica o nastanku i razgradnji otpada iz mora kako bi djeca lakše primijenila načela smanji, ponovno upotrijebi i recikliraj.
– Od obuće svih vrsta i pergolara raznih boja, pa do odbačene cerade i bezbroj plastičnih čaša – bilo je stvarno svega. Iako su nam vremenski uvjeti itekako otežavali rad i akcija čišćenja morala je biti prekinuta, ipak smo uspjeli pridonijeti čišćoj plaži za pedesetak kilograma manje otpada iz mora, a djeca su, nadam se, sa sobom ponijela novo i itekako korisno znanje. – istaknula je Dalka Zanki, voditeljica projekta.
Na plažama najviše ima plastike
Sunce je 6. svibnja organiziralo još jednu akciju čišćenja u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Telašćica. Na njoj su uz djelatnike Parka i zaposlenike i volontere Sunca sudjelovali i učenici petog razreda Osnovne škole Petar Lorini, djelatnici Turističke zajednice Općine Sali, djelatnici Općine Sali i djelatnici Komunalnog poduzeća Mulić d.o.o.
Tijekom ove akcije čišćenja ukupno je sakupljeno 469 kg otpada iz pet uvala, od čega je ponovno najviše bilo plastike. Svi sudionici podijeljeni u skupine očistili su uvale Čušćica, Mala Proversa, Tripuljak, Buha i Danovica.
– Potrebno je povećati svijest o otpadu iz mora i poduzeti sve radnje na kopnu kako do ovih brojki više ne bi dolazilo. Javni interes za zaštitu Jadranskog mora raste, a odziv građana na slične aktivnosti pokazuje da postoji želja za promjenom. – rekla je Zanki te dodatno istaknula načela smanjenja ponovne upotrebe i otpada.
Da najviše plastike ima među otpadom primijetili su i saljski osnovnoškolci koji su energično čistili uvalu Čušćica, duhovito dobacujući kako su „za ovoliko mikroplastike mogli na akciju čišćenja doći s usisivačem“.
U uvalama se našlo svakakvog otpada iz, vjerojatno, cijelog Jadrana. Nakon sakupljanja, sve su nam dupkom pune vreće vrijedni čuvari prirode PP Telašćica gliserima dopremili do uvale Mir gdje je na kraju proveden monitoring sakupljenog otpada.
– Više od 70 % otpada koji smo sakupili čini plastika, oko 18 % čini obrađeno drvo, a nešto manje od 3 % su tkanina i guma. – navodi Zanki nakon odrađenog monitoringa prema Protokolu za provedbu projekata čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH.
U akciji čišćenja pomogli su nam i naši volonteri Filipa Šiljeg, Andro Rudan i Margarita Ita Darlić koji su članovi Sunčevog tima za akcije čiščenja – TAČ. Volonteri imaju veliku ulogu u djelovanju Sunca, a ako želite doprinijeti provedbi naših projekata i zaštiti okoliša, pozivamo vas da se uključite u volontiranje u Suncu. Doprinos razvoju društva i stvaranju bolje budućnosti možete dati i tako da postanete član udruge.
Nužno je implementirati ekološke teme u nastavni plan škola
Saljski petaši neumorno su sakupljali otpad iz jedne od svojih omiljenih uvala govoreći da se ne vole kupati tamo gdje ima smeća i uopće ne dovodeći u pitanje moraju li skupljati otpad s plaža.
– Grozno se osjećam kada vidim smeće u prirodi, svi bismo se trebali potruditi da nam okoliš bude čišći. – kaže učenik koji se inače, kao i ostali učenici, odaziva na akcije čišćenja na koje ih poziva škola, ali odlazi i na druge akcije čišćenja uvala sa svojim roditeljima.
Znaju osnovnoškolci da sve to zagađenje dolazi od ljudskih djelatnosti, no podijeljena su mišljenja u vezi podrijetla otpada iz mora. Tako neki dobacuju kako nam otpad dolazi iz Italije, a neki da je iz Grčke i Albanije. U svakom slučaju, slažu se da otpad na našu obalu i otoke dolazi morskim strujama iz svih država s kojima dijelimo Jadransko more. Naravno, i Hrvatska mora preuzeti dio odgovornosti.
– Primjećujemo da djeca upijaju znanje na našim radionicama i edukacijama okolišnih tema koje prigodno organiziramo svake godine. – rekla je Katarina Basioli, stručna suradnica za edukaciju u PP Telašćica. Basioli dodaje i kako je djeci najdraže „učiti putem dinamičnih aktivnosti na otvorenom, kakva je bila i naša nedavna radionica o pravilnom razvrstavanju otpada“.
Nadzor i angažman lokalne zajednice
– Od velike je važnosti kontrola koju provode nadzornici javne ustanove koji izravno komuniciraju s posjetiteljima Parka prirode. – ističe Milena Ramov, rukovoditeljica odsjeka za prirodnu i kulturnu baštinu u PP Telašćica. Ramov dodaje kako se „tijekom naplate ulaznica vrši informiranje posjetitelja o dozvoljenim i nedozvoljenim aktivnosti u PP što uključuje i pravilno gospodarenje otpadom i pravila o sidrenju.“
Da nadzornici većinu ljetne sezone provode na terenu potvrđuje Juraj Milin, čuvar prirode u PP Telašćica. Dodaje da rijetko viđa namjerno zagađivanje nautičara, ali kad do toga dođe, taj otpad završi prvo u moru pa na plaži, na koju ga donese vjetar.
Milin spominje i da je odlično što se domaći ljudi odazivaju na akcije čišćenja te su „prije pandemije lokalci na akcije čišćenja dolazili čak sa svojim brodovima i tako čistili razne uvale našeg arhipelaga.“
Međutim, bez obzira na učestale akcije čišćenja koje provodimo s našim partnerima, bit je ovog projekta nastaviti s ekološkim osvješćivanjem, kako mlađe tako i starije dobne skupine.
