Zaštićena područja kao jedinstvene turističke destinacije – utjecaj i doprinosi

more-puno-zivota-zone-zaštite-zaštićena-područja

Zaštićena područja primarno su namijenjena očuvanju bioraznolikosti i brojnih usluga ekosustava bitnih za dobrobit ljudi. Ipak, globalnim porastom turizma, ali i porastom svijesti o dobrobiti koje interakcija čovjeka i prirode pruža fizičkom i mentalnom zdravlju, raste i interes za aktivnim outdoor turizmom u zaštićenim područjima. Procjenjuje se da diljem svijeta zaštićena područja privlače oko osam milijardi posjetitelja godišnje što generira približno 550 milijardi EUR izravne potrošnje.

Prema podacima WDPA, od 60-tih godina prošlog stoljeća broj zaštićenih područja u svijetu stalno raste. Do 2021. godine uspostavljeno je ukupno 284 144 kopnenih zaštićenih područja koja pokrivaju čak 16,64 % površine kopnenih i slatkovodnih ekosustava. Uspostavljeno je i 18 385 morskih zaštićenih područja koji zauzimaju 7,74 % površine oceana i obalnih ekosustava. Mnoga od njih čuvaju „ikonične“ ekosustave, staništa karizmatičnih vrsta, slikovite krajolike, a upravo ih ta atraktivnosti čini jedinstvenim turističkim destinacijama.

Utjecaj turizma na zaštićena područja

Turizam u zaštićenim područjima može doprinijeti očuvanju prirode i poticanju održivog razvoja lokalne zajednice. On gospodarski doprinosi cijeloj regiji u kojoj se nalazi, prvenstveno putem potrošnje posjetitelja kojima je upravo to zaštićeno područje razlog dolaska. Posjetitelji npr. financiraju zaštitu kupnjom ulaznica za parkove te potiču gospodarstvo cijelog okolnog područja korištenjem proizvoda i usluga tijekom svog posjeta. Osim što pruža gospodarsku dobrobit, turizam u zaštićenim područjima često potiče pozitivan stav i podršku lokalne zajednice za zaštitu, ali i posjetitelja koji se uključuju u edukacijske aktivnosti, volonterske programe i sl. Također, utječe i na kvalitetu života lokalne zajednice poboljšanjem infrastrukture, razvojem novih vještina itd.

Uz brojne dobrobiti koje turizam u zaštićenim područjima pruža, on može prouzrokovati i niz negativnih utjecaja na vrijednosti područja, lokalno gospodarstvo, lokalnu zajednicu, ali i same posjetitelje. Mnoga zaštićena područja danas se muče s uspostavljanjem ravnoteže između zaštite prirodnih resursa i potrebe posjetitelja za ovakvim područjima, koji ujedno predstavljaju i potencijalni izvor prihoda.

Ravnoteža između očuvanja i posjećivanja

Sve veći broj posjetitelja najčešće dovodi do sve većeg pritiska na prirodne vrijednosti zbog kojih je područje i proglašeno zaštićenim. Zbog negativnog utjecaja koje mogu imati na zaštićena područja diljem svijeta, mnogi danas smatraju da su turizam i rekreacija među primarnim prijetnjama bioraznolikosti. Sve turističke aktivnosti potencijalno mogu negativno utjecati na vrijednosti nekog zaštićenog područja – bilo da se radi o velikom infrastrukturnom projektu za pristup području ili samo o uređivanju staze za posjetitelje.

Nadalje, turizam povećava potražnju za dodatnim turističkim uslugama i sadržajima, no i onim osnovnim (kao što su sigurnost, zdravstvena zaštita, vatrogasna zaštita). Povećanjem potražnje povećavaju se troškovi upravljanja što može rezultirati većim poreznim opterećenjem lokalne zajednice. Veći porezi utječu na povećanje cijena raznih dobara i usluga te one postaju previsoke i nedostupne lokalnom stanovništvu. Često povećan broj posjetitelja remeti svakodnevne aktivnosti lokalaca te propisi za upravljanje posjetiteljima utječu i na tradicionalno korištenje od strane lokalnog stanovništva. Na društvo kao takvo negativno djeluje i sezonalnost zapošljavanja te gubitak identiteta komercijalizacijom lokalne tradicije.

Nautički turizam na Mediteranu – izazovi za zaštićena područja

A kakva je situacija s nautičkim turizmom na Mediteranu? Mediteran je glavno svjetsko turističko odredište. Procijenjeno je da se oko 36 milijuna Europljana uključuje u nautičke aktivnosti u svoje slobodno vrijeme. Na raspolaganju imaju oko 6 milijuna brodova, 4 500 marina i 1,75 milijuna vezova. Hrvatska čarter-flota među najvećima je u svijetu, a broj plovila koji boravi na Jadranu tijekom turističke sezone već sada značajno prelazi postojeće kapacitete.

cleaning-sailing-race-2022

Ako se nautičkim turizmom pravilno ne upravlja, on može stvoriti ogromni pritisak na morske ekosustave te zaštitu prioritetnih staništa. Primjer su livade posidonije koje se nalaze pod velikim pritiskom slobodnog sidrenja. Upravo je strateško promišljanje o razvoju nautičkog turizma ključan preduvjet održivosti. Ono uključuje ograničavanje broja plovila te jačanje ulaganja u ekološku infrastrukturu i zaštitu prirode. Postavljanje ekoloških sidrišta koja imaju minimalan utjecaj na krajobraz i morska staništa izuzetno je važno, posebno unutar zaštićenih područja, zbog zaštite podmorja, ali i osiguravanje sigurnosti nautičara. Kako ne bi došlo ni do zatrpavanje svih prirodnih uvala plutačama za sidrenje, brodovi se mogu i usmjeravati izvan područja livada morskih cvjetnica, npr. na sedimentna dna na kojima livade nisu prisutne ili na dubine ispod donjeg ruba rasprostranjivanja ovih livada (preko 30 m dubine).

Iako se ronjenje često ne percipira kao „štetna“ aktivnost, određeni atraktivni lokaliteti podmorja pod velikim su pritiskom ronilačkog turizma. Upravo su zone stroge zaštite dobar mehanizam reguliranja određenih oblika posjećivanja, koje  unutar ovakvih zona može biti dozvoljeno, ali strogo kontrolirano. Na žalost, zone stroge zaštite još uvijek zauzimaju malu površinu na Mediteranu, svega 0,03 %. Bez uspostave takvih zona, parkovi teško mogu postići zadane ciljeve očuvanja bioraznolikosti.

koraligen-ronjenje-sunce

Što i kako dalje?

Turizam će uvijek imati određeni utjecaj na prirodu – čak i pri niskom intenzitetu te unatoč naporima upravitelja zaštićenih područja. Budući da posjetitelje u zaštićena područja privlači priroda, koja je sama po sebi osjetljiva, ključno je da se unaprijed procijeni jesu li potencijalni utjecaji prihvatljivi ili ne. Planski turizam koristi interes posjetitelja kako bi se učinkovitije zaštitila prirodna i kulturna baština, poboljšalo gospodarstvo u regiji u kojoj se zaštićeno područje nalazi te unaprijedila kvaliteta života. Zaista, zaštićena području mogu biti motori održivog razvoja. No kratkoročna gospodarska pitanja ne smiju biti prioritet nad očuvanjem prirode i potrebama lokalne zajednice.

Unatoč brojnim dobrobitima, važno je upravljati turizmom odgovorno kako bismo izbjegli i/ili smanjili negativne posljedice na zaštićena područja.

Svaki pojedinac, bilo posjetitelj ili lokalac, može pridonijeti očuvanju zaštićenih područja svojim odgovornim ponašanjem. Informiranje o pravilima ponašanja, podržavanje lokalne ekonomije i sudjelovanje u volonterskim aktivnostima načini su na koje možete aktivno doprinijeti održivom turizmu i zaštiti prirodnih ljepota za buduće generacije.

Spenceley, A., Schägner, J.  P., Engels, B., Cullinane Thomas, C., Engelbauer, M., Erkkonen, J., Job, H., Kajala, L., Majewski, L., Mayer, M., Metzler, D., Rylance, A., Scheder, N., Smith-Christensen, C., Souza, T. B. and Woltering, M. 2021. Visitors count! Guidance for protected areas on the economic analysis of visitation. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, Paris, France and German Federal Agency for Nature Conservation, Bonn, Germany

Eagles, Paul F.J., McCool, Stephen F. and Haynes, Christopher D.A. (2002). Sustainable Tourism in Protected Areas: Guidelines for Planning and Management. IUCN Gland, Switzerland and Cambridge, UK. xv + 183pp.