Smatrate li da biljke dišu samo noću? Ili da biljka upija hranu korijenom? Ako je odgovor potvrdan, niste jedini! Upravo su to neke od miskoncepcija, odnosno zabluda, koje ljudi često imaju o svijetu oko sebe. Na najbolji mogući način, 13. listopada 2025. doc. dr. sc. Mila Bulić razotkrila nam je te zablude. I ne samo to, mikroeksperimentima uz pomoć crvenog kupusa, zubne paste proveli smo dan na granici između znanosti i zabave.
U sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030., posjetili smo Filozofski fakultet u Splitu, gdje nas je dočekala doc. dr. sc. Mila Bulić. Njezin nasmijani pristup brzo nas je opustio, ali i otvorio oči da mnogo onoga što mislimo da znamo, zapravo nije točno.
Tema njezine izobrazbe bila je „Miskoncepcije kod djece i učenika – teškoće u konstrukciji znanja“. Ukratko, ako djeci ne objasnimo stvari jasno i precizno od samog početka, kasnije će vrlo teško nadograđivati znanje. Primjeri su bili nevjerojatno bliski našoj svakodnevici.
Disanje biljaka i druga iznenađenja
Jedan od najčešćih mitova je da biljke dišu samo noću. Istina? Ne, biljke dišu stalno, i danju i noću. Tijekom dana dodatno provode fotosintezu, stvarajući kisik, no istovremeno i troše kisik za vlastito disanje. Biljke su naši saveznici u svježem zraku, a ne suparnici. Dakle, možete slobodno držati biljku u sobi, proizvest će više kisika nego što će ga potrošiti.
Još jedan zanimljiv primjer koji je Mila istaknula bila je česta zabluda da korijen biljke “upija hranjive tvari” ili “upija hranu iz tla”. Naime, djeca (a i mnogi odrasli) često misle da biljke uzimaju gotovu hranu iz zemlje, poput ljudi koji jedu iz tanjura. U stvarnosti, biljke same proizvode svoju „hranu“ kroz fotosintezu, koristeći sunčevu svjetlost, ugljikov dioksid iz zraka i vodu. Korijen ne služi za uzimanje hrane, već upija vodu i mineralne tvari, koje su sirovine, a ne gotova hrana. Hrana za biljku nastaje tek kasnije, u listovima.
To je sjajan primjer kako pogrešno shvaćena riječ (“hrana”) može dovesti do krive slike o tome kako biljke stvarno funkcioniraju. I baš zato je važno djeci pravilno konstruirati znanje, kako bi razumjeli prirodu oko sebe na ispravan način.
Mila je stavila snažan naglasak na važnost kvalitetne konstrukcije znanja. Ako učenici pogrešno usvoje neko objašnjenje, kasnije će teško razumjeti naprednije pojmove, što je kao da gradimo kuću na klimavim temeljima.
Kad crveni kupus postane znanstveni detektiv
U drugom dijelu krenulo je mentoriranje i prava potraga za znanjem! Uz pokuse koje je vodila doc. dr. sc. Bulić, zavirili smo u nevidljivi svijet kiselosti, plastike i morskih problema i naučili stvari koje ćemo pamtiti dulje od formule za vodu.
Prvi pokus uključivao je, vjerovali ili ne, crveni kupus! On sadrži prirodni pH indikator koji mijenja boju ovisno o kiselosti ili lužnatosti otopine. U nekoliko epruveta pomiješali smo ekstrakt kupusa s različitim tvarima: limunovim sokom, sodom bikarbonom, octom, sredstvom za čišćenje pećnice i odmaščivaćem. Rezultati? Prava duga boja! Od ružičaste do plave i crvene, svaki uzorak otkrio je svoj pH. I tu se nadovezala priča o zakiseljavanju oceana.
Kako more postaje kiselije zbog sve veće količine ugljikova dioksida (CO₂), pH vode se snižava, što otežava život mnogim morskim organizmima. Posebno su pogođeni oni koji za izgradnju svojih kućica i ljuštura trebaju karbonatne ione, poput školjki, puževa i koralja. Zakiseljeno more smanjuje dostupnost tih iona, zbog čega njihove ljušture postaju slabije ili se uopće ne mogu formirati.
Kako bismo to bolje razumjeli, napravljen je jednostavan, ali vrlo dojmljiv eksperiment: ljuska jajeta stavljena je u ocat, koji je kiselina. Uočili smo da se ljuska postupno otapa, ostavljajući za sobom mjehuriće plina. Upravo se to događa i s ljušturama morskih organizama u zakiseljenom moru. Uz pomoć ovog i sličnih pokusa, poput onog s prirodnim pH indikatorom iz crvenog kupusa, shvatili smo koliko i male promjene u okolišu mogu imati velike i dugoročne posljedice za prirodu.
Zubna pasta, kuglice i mikroplastika u tanjuru
A onda, zubna pasta. Nismo očekivali da će baš ona biti glavna zvijezda sljedećeg eksperimenta, ali iznenadila nas je! Pastu smo otopili u vodi, no nešto je ipak ostalo, sitne kuglice koje se nisu rastopile. Radi se o plastičnim česticama, odnosno mikroplastici. Te kuglice, poznate i kao mikrogranule, nekad se dodaju u kozmetiku i paste za zube zbog svog ‘ribajućeg’ učinka, pomažu pri mehaničkom čišćenju zubi. Za razliku od same paste koja se u vodi otopi, ove kuglice ostaju netaknute jer su izrađene od plastike koja se ne razgrađuje, poput polietilena.
Te mikroskopske čestice lako prolaze kroz sustave za pročišćavanje otpadnih voda i završavaju u rijekama, morima te u različitim organizmima, uključujući i nas. Zastrašujuće je pomisliti da nešto tako malo, gotovo nevidljivo, može imati tako veliki učinak na okoliš i zdravlje.
Da, upravo ta mikroplastika može kroz vodu dospjeti u organizme, a zatim kroz prehrambeni lanac i do nas. U svakodnevnom životu je unosimo ne znajući iz kozmetike, ambalaže, pa čak i iz odjeće koja se pere u perilici.
Zadnji pokus prikazao je kako se mikroplastika bioakumulira u organizmima. Promatrali smo model kako sitne čestice plastike koje pojedu mali organizmi završe u većima, ribama, pa potom i na našem tanjuru. Bio je to tih, ali snažan podsjetnik koliko smo povezani s morem i koliko ga moramo štititi.
STEM s porukom: znanost je svuda oko nas
Ovaj jednodnevni boravak na Filozofskom fakultetu bio je edukacija i poziv na buđenje. Naučili smo da STEM nije rezerviran za laboratorije i znanstvenike u bijelim kutama, nego je posvuda oko nas, u kupusu, zubnoj pasti, moru, pa i u lončanici na prozoru.
Doc. dr. sc. Mila Bulić uspjela nam je približiti znanost kroz prizmu svakodnevice, rušeći pritom uvriježene zablude i potičući nas da ne uzimamo informacije zdravo za gotovo. Postavljati pitanja, ispitivati, uspoređivati, to je temelj pravog učenja.
A nama je ostalo samo jedno pitanje: kad je sljedeća STEM edukacija?
Pozivamo vas da se pridružite projektu „Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030.”, koji ima za cilj popularizirati znanost i približiti STEM svima — nastavnicima, volonterima, učenicima i aktivistima.
Projekt Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030. provodi se uz financijsku potporu Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., temeljem Poziva za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za promociju STEM-a. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Partneri na projektu su: Filozofski fakultet u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Udruga kemijskih inženjera i tehnologa Split, Udruga Sunce, OŠ Domovinske zahvalnosti, OŠ Dobri i Ekološka udruga „Krka“ Knin. Projekt traje od 20. ožujka 2025. do 19. ožujka 2027., a ukupna vrijednost iznosi 298.981,37 EUR.
Izneseni stavovi isključiva su odgovornost Filozofskog fakulteta i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Ureda za udruge Vlade RH.