Ovaj ponedjeljak, 15. rujna, nismo proveli običnim sjedenjem u uredu. Ne, bili smo na edukaciji koja nam je zauvijek promijenila pogled na gel za tuširanje. I šampon. I peeling. I sve te male kozmetičke čudotvorce koje svakodnevno stavljamo na sebe, a da nismo ni svjesni da njihovom uporabom deponiramo mikroplastiku direktno u naše more i organizme!
Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, doc. dr. sc. Ivana Carev održala je predavanje s nazivom “Mikroplastika i kozmetika: nevidljivi zagađivači u našem moru”. Edukacija je organizirana u sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030. Ako vam se tema čini kao nešto što biste preskočili jer „nije to ništa novo“, razmislite ponovno. Jer iako je mikroplastika mala, poruka ove edukacije bila je ogromna.
Što je zapravo mikroplastika?
Doc. dr. sc. Carev objasnila nam je da je mikroplastika svaki komadić plastike manji od 5 milimetara. Dolazi u raznim oblicima, od sitnih kuglica koje se namjerno dodaju u pilinge, do vlakana iz sintetičke odjeće koja završe u vodi svaki put kad peremo robu. Zajedno smo analizirali sastav svojih omiljenih kozmetičkih proizvoda i nimalo iznenađujuće pronašli mikroplastiku u većini njih.
Što mikroplastika radi našem moru i nama?
Ne, mikroplastika se ne “razgradi s vremenom”. Ona završava u morima i oceanima, gdje je morske životinje često zamijene za hranu. Bioakumulacija, proces u kojem se mikroplastika i toksini koje ona veže nakupljaju u organizmima, penjući se sve do vrha hranidbenog lanca. A pogodite tko je tamo? Da, mi.
Zamislite ovo: svaki tjedan, prosječan čovjek pojede plastiku veličine kreditne kartice. Da, dobro ste pročitali, Mastercard od polietilena, servirano kroz vodu, sol, ribu i čak zrak koji udišemo. Mikroplastika je postala naš nepozvani suputnik, pronađena je u ljudskoj krvi, plućima, pa čak i posteljici novorođenčadi.
Još ne znamo točno kakve dugoročne zdravstvene posljedice ima (jer hej, tko je još voljan priznati da mu je žvakanje plastike hobi?), ali znanstvenici sumnjaju da može uzrokovati upale, hormonalne poremećaje, rak te druge probleme koje baš i ne bismo stavili na popis životnih ciljeva. Ukratko, nismo postali roboti, ali polako postajemo ljudi s plastičnim dodatkom. Doslovno.
Igra uloga: plastika na optuženičkoj klupi
U najzabavnijem dijelu edukacije, podijelili smo se u grupe: proizvođače kozmetike koji brane korištenje mikroplastike, aktiviste koji ju žele zabraniti i zabrinute potrošače s nezgodnim pitanjima. Argumenti su frcali na sve strane, od “bez mikroplastike piling ne valja” do “preferiram ribu s krumpirom, a ne s dodatkom PVC-a”. Bilo je i smijeha i frustracija, ali svi smo shvatili da ovo nije crno-bijela priča, ali rješenja postoje.
Zaključak edukacije bio je da promjene kreću od nas. Možemo birati proizvode bez mikroplastike (savjet: tražite oznake poput “microplastic-free” ili čitajte deklaracije i izbjegavajte riječi poput polyethylene, polypropylene, nylon…). Možemo zamijeniti plastične četkice za zube drvenima, koristiti sapune u krutom stanju umjesto u bočicama, i razmisliti dvaput prije nego kupimo nešto samo jer „dobro miriše“.
Što možemo učiniti?
Trebamo poticati velike igrače (proizvođače i zakonodavce) da naprave konkretne promjene. Jer odgovornost nije samo na nama kao pojedincima. Ako mislite da ste previše mali da biste napravili razliku, sjetite se da je upravo mikroplastika dokaz da i nešto jako, jako sitno može napraviti ogroman nered.
Također, možete se pridružiti projektu Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030. Projekt želi popularizirati znanost i približiti STEM svima: od nastavnika do volontera, od učenika do aktivista. Jer znanost ne živi samo u laboratoriju, već u svakoj čaši vode, svakom komadu otpada i svakoj odluci koju donesemo.
Nositelj projekta je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Split, a partneri su: Ekološka udruga „Krka“ Knin, Kemijsko-tehnološki fakultet, Filozofski fakultet, Udruga kemijskih inženjera i tehnologa Split, te dvije osnovne škole – Domovinske zahvalnosti i DOBRI.
Projekt se provodi uz financijsku potporu Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Napomena: Stavovi izneseni u ovom članku isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stajališta Europske unije ili Ureda za udruge Vlade RH.