Između konferencijske dvorane u Bariju i tihe pješčane plaže u Fanu, projekt ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas u samo je dva dana pokazao puni raspon svog djelovanja – od oblikovanja europskih politika do konkretne zaštite jedne od najugroženijih ptica jadranske obale.
Inače, ovaj europski projekt, sufinanciran programom Interreg Italija–Hrvatska 2021.–2027, nastoji razviti zajedničke alate i strategije za zaštitu prirodne baštine Jadrana, s fokusom na jadranska blaga. To su prioritetne vrste morskog kulika (Charadrius alexandrinus), glavate želve (Caretta caretta) i patke njorke (Aythya nyroca) te stanišni tipovi livada posidonije, muljevitih i pješčanih dna koja nisu prekrivena morem u vrijeme oseke te potopljenih i djelomično potopljenih špilja, koje su ujedno zaštićene europskim direktivama.
Zajedno s ostalim projektnim partnerima, Sunce je aktivno sudjelovalo 25. i 26. ožujka na konferenciji u Bariju i sjednici Upravljačkog odbora u Fanu, s ciljem jačanja prekogranične suradnje u zaštiti jadranskih vrsta, staništa i morskih ekosustava. Što smo sve radili i raspravljali, saznajte u nastavku.
Jadransko more pred europskim institucijama
U sjedištu Regije Puglia u Bariju, voditelj projekta ASPEH, Konzorcij za upravljanje Torre Guacetom, organizirao je međunarodnu prekograničnu konferenciju posvećenu EU strategiji za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) i održivom razvoju Jadranskog mora. Događaj je okupio institucionalne predstavnike, stručnjake i dionike s obje obale Jadrana, a među njima i Deboru Cilento, povjerenicu za okoliš i klimu Regije Puglia, čime je konferenciji dano snažno institucionalno obilježje.
Posebnu težinu imalo je sudjelovanje Senada Oprašića, sukoordinatora Stupa 3 “Kvaliteta okoliša” EUSAIR strategije, koji je naglasio važnost makroregionalnog pristupa u zaštiti bioraznolikosti.
U fokusu rasprave bili su EU uredba 1991/2024 o obnovi prirode, Europska strategija za bioraznolikost do 2030. te konkretan doprinos projekta ASPEH tim ciljevima. Europska unija ambiciozno cilja na zaštitu 30 posto morskih i kopnenih površina do 2030., a upravo projekti poput ASPEH-a doprinose znanju i suradnji koja je za to neophodna.
– S projektom ASPEH pretvaramo dijalog u konkretne akcije, jačamo koordinaciju u upravljanju lokalitetima Natura 2000 i gradimo učinkovitiji model upravljanja usklađen sa strategijom EUSAIR i europskim ciljevima do 2030. – rekao je Rocky Malatesta, predsjednik Konzorcija Torre Guaceto.
Hrvatska mijenja ključne zakone i strateške dokumente
Nakon prezentacija, bio je organiziran prekogranični okrugli stol na kojem su predstavnici partnera i stručnjaci iz Italije i Hrvatske razmatrali zajedničke akcije za poboljšanje upravljanja lokalitetima Natura 2000 i jačanje suradnje između zaštićenih područja duž Jadrana.
U sklopu rasprave, Matea Špika iz Sunca osvrnula se na aktualna zbivanja u Hrvatskoj, informiravši okupljene da je u tijeku izrada novog Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša, a pripremaju se i ključni strateški dokumenti: Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske do 2035. godine te Plan obnove prirode. Riječ je o dokumentima od iznimne važnosti za budućnost hrvatskih ekosustava, čije oblikovanje Sunce aktivno prati i u čiju se izradu uključuje kao članica radnih skupina koje rade na izmjenama.
– S obzirom na to da dijelimo more, pa tako i ekosustave, vrste i staništa, logično je i učinkovito da zajedno, s usuglašenim metodama, radimo na očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti Jadrana. Zato su suradnje Italije i Hrvatske kroz Interreg projekte vrlo važne. – osvrnula se Špika.
Upravljački odbor i susret s morskim kulikom
Dan nakon konferencije u Bariju, partneri ASPEH projekta susreli su se u Fanu na sjednici Upravljačkog odbora. Dnevni red bio je usmjeren prema operativnim pitanjima: dogovoreni su nastavak projektne kampanje do kraja godine, nadolazeće aktivnosti i raspodjela odgovornosti unutar tima, kao i termini za idući zajednički sastanak.
No, radni dan u Fanu nije završio u dvorani. Nakon sastanka posjetili smo obližnju plažu i odmah se podsjetili zašto ovaj projekt uopće postoji.
Na pješčanoj obali Fana, u ranom proljeću, jedna od najugroženijih europskih ptica obalnih staništa liježe jaja. Riječ je, naravno, o morskom kuliku. Ova mala ptica gnijezdi se izravno na pijesku, bez ikakve zaštite osim vlastite kamuflaže. Jaja liježe već u ožujku, plitko ukopana u pješčanu plažu, upravo tamo gdje lokalni stanovnici često šetaju pse, a po ljeti turisti postavljaju ležaljke. U Italiji je poznata kao fratino, a njezina populacija ozbiljno je ugrožena gubitkom pješčanih staništa duž cijele jadranske obale.
Građani sudjeluju u zaštiti morskog kulika
Grad Fano aktivno se bori za opstanak ove ptičice usprkos ogromnom turističkom pritisku koji svake sezone iznova ugrožava njezina gnjezdišta. Upravo tu na scenu stupa projekt ASPEH. Kroz uspostavljeni sustav prijave opažanja, svaki građanin koji primijeti gnijezdo može to javiti istraživačima. Terenska ekipa zatim izlazi na lokaciju i fizički ograđuje mjesto s gnijezdom, čime se osigurava da morski kulik u miru dovede mlade na svijet, čak i usred najprometnijih plaža.
U Hrvatskoj opažanje ove vrste može se prijaviti Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode. A kako se građani mogu odgovorno ponašati ako ikada na plaži naiđu na ovu vrstu, otkrijte ovdje.
– Ovaj posjet plaži savršeno je sažeo ono što projekt ASPEH jest u svojoj biti, ne samo konferencije i stručni dokumenti, nego i konkretna zaštita na terenu, u suradnji s lokalnim zajednicama i uz aktivno sudjelovanje građana. Malo gnijezdo zakopano u pijesku podsjetnik je da su europski ciljevi zaštite bioraznolikosti, o kojima se govorilo dan ranije u Bariju, ovdje na ovoj plaži, u ovom trenutku već stvarnost. – zaključila je Vida Zrnčić, voditeljica projekta u Suncu.
