Udruga Sunce i ove je godine sudjelovala na Croatia Nautic Showu, koji se u svojem 18. izdanju održao od 26. do 29. ožujka, u Marini Kaštela. Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, interes posjetitelja bio je velik, a štand Sunca posjećivali su brojni građani i nautičari, ali i inovatori i stručnjaci zainteresirani za očuvanje Jadranskog mora.
Kroz razgovor, edukaciju i interakciju s posjetiteljima, Sunce je još jednom potvrdilo koliko je važno biti prisutan na ovakvim događanjima – ne samo kao promatrač, već kao aktivni sudionik u oblikovanju održive budućnosti mora.
‘Pazite di sidrite!’
Jedan od najučinkovitijih načina komunikacije s posjetiteljima bilo je postavljanjem jednostavnog pitanja. „Znate li što je posidonija?“ bilo je dovoljno da započne razgovor koji je u mnogim slučajevima prerastao u kratku, ali sadržajnu edukaciju o jednoj od najvažnijih morskih cvjetnica na Jadranu.
Iako su mnogi posjetitelji posidoniju prepoznavali kao „morsku travu“ i „tamna područja u moru“, rijetki su bili upoznati s njezinom ulogom u očuvanju bioraznolikosti, stabilizaciji morskog dna, oslobađanju kisika i skladištenju ugljika.
Nakon kratkog razgovora i pojašnjenja, poruka koju su posjetitelji nosili sa sobom bila je jasna: „Drugi put pazite di sidrite!“
– Shvatili smo da mnogima nedostaju konkretne informacije o tome kako svojim ponašanjem mogu doprinijeti zaštiti mora. Upravo zato je dijeljenje promotivnog materijala o posidoniji, pripremljenog u sklopu projekta Interreg Italy–Croatia BIOPRESSADRIA, bio vrijedan alat za podizanje svijesti. – rekla je Karla Jelić, asistentica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu.
Posebnu pažnju najmlađih privukle su interaktivne STEM aktivnosti, kroz koje su djeca na jednostavan i zanimljiv način mogla učiti o zakiseljavanju mora, mikroplastici i promjenama u morskim ekosustavima. Ovo javno događanje, nastalo u sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030., bilo je izvrstan alat za približavanje znanosti i ekoloških tema mlađim generacijama.
Građani kao ključni saveznici u zaštiti mora
U sklopu CNS-a održali smo i panel raspravu „Građani kao saveznici u zaštiti mora: kako unaprijediti sustav prijava onečišćenja mora?“, koja je okupila predstavnike institucija, stručnjake i dionike iz sektora nautike s ciljem otvaranja dijaloga o zaštiti mora te unapređenju sustava prijava i nadzora nad onečišćenjem.
Prije panel rasprave pripravnica u Odjelu za komunikacije i zagovaranje Sunca, Eva Šore predstavila je rezultate analize slučajeva povezanih sa zaštitom mora na temelju prijava zaprimljenih putem Zelenog telefona Udruge Sunce za 2024. i 2025. godinu. Prema Analizi, izrađenoj u sklopu projekta „Zeleni telefon – Posudi svoj glas okolišu III!“, koji sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Sunce godišnje zaprima oko 200 prijava građana iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, pri čemu se značajan dio odnosi na probleme vezane za more.
Od ukupnog broja prijava, dio građana savjetovan je za samostalno postupanje, dok se u većem broju slučajeva Sunce izravno obraćalo nadležnim institucijama.
– Primijetili smo da povratne informacije institucija često izostaju. Kao ključni izazovi pokazali su se i problemi nedovoljne koordinacija među institucijama koje rješavaju okolišne probleme, ograničen broj inspekcija, kao i infrastrukturni problemi, poput nedostatka prihvatnih stanica i ograničenih kapaciteta nadležnih tijela. Također smo uočili nedostatak informiranosti građana, slab nadzor na terenu te nedovoljno sankcioniranje prekršaja. – govori Šore.
Kako unaprijediti sustav prijava onečišćenja mora?
Odgovor na pitanje kako riješiti sve te izazove, odnosno unaprijediti sustav prijava onečišćenja mora pokušali smo otkriti kroz panel raspravu s Tomislavom Vidićem, savjetnikom Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet SDŽ, Gabrijelom Katalinić Grabić, pomorskom redaricom Split, Željkom Kušteorm, lučkim kapetanom Split, Zlatkom Vodanovićem, CEO Adriatic Sailinga te već spomenutom Evom Šore.
Kao što je vidljivo iz Analize, prijava ima, ali odgovora nadležnih tijela nema. U čemu (ili kome) je onda problem, pitalo se Sunce.
– Kada dobijemo prijavu o onečišćenju mora, šaljemo je nadležnoj lučkoj kapetaniji i šaljemo eko-brodice ako postoji potreba za time. Nekada ne smijemo dati povratnu informaciju o učinjenome po sudskom nalogu, ali mi sva svoja izvješća o radu redovito šaljemo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. – objasnio je Vidić, nakon kojega smo isto pitanje uputili lučkoj kapetaniji Split.
– Ako pričamo o onečišćenju mora izazvanom ispuštanjem otpadnih voda iz brodova tankova na manje od tri nautičke milje od obale, onda je stvar u tome da u takvim područjima obično ima više brodova, zbog čega je teško zabilježiti tko je ispraznio tank. Odnosno, rijetko kada može netko tvrditi da je upravo taj jedan brod ispustio tank. A mi s druge strane ne možemo provjeravati sve brodove, ulaziti im u kabine, gledati ventile, knjige i tako dalje. Izgledali bismo neozbiljno, a k tome nemamo kapaciteta za takvo što. Problem je i što ne stignemo tako brzo doći i evidentirati slučaj, kojom brzinom more napravi biološko pročišćavanje. – kazao je Kuštera.
A kada je već takva situacija – ako već ne možemo raditi na rješavanju problema – pitali smo paneliste možemo li raditi na prevenciji. Na primjer da tijekom sezone netko preventivno obilazi mjesta s najvećim pritiscima.
– Lučke kapetanije to rade konstantno, znamo gdje su žarišta. Međutim, kada dobijemo deset prijava odjednom, lučka kapetanija mora odlučiti koji je slučaj najhitniji i tamo poslati jedan brod koji ima na raspolaganju. Naravno da su slučajevi u kojima su ugroženi ljudski životi hitniji od slučajeva onečišćenja mora. Naši prioriteti su sigurnost plovidbe i spašavanje. – rekao je Kuštera.
Sustav mora biti učinkovitiji, transparentniji i dostupniji
Na panelu se mnogo pričalo o prioritetima pa su tako određeni panelisti, ali i publika dali naslutiti da postoje važniji problemi u Jadranu koje treba rješavati. Ipak, bilo je i onih koji su ponudili moguća rješenja.
– Hrvatska ima najmoderniju čarter flotu u svijetu. Zašto? Kako bismo mogli biti u korak s konkurencijom. A upravo zbog toga što stalno ulažemo u ovaj sektor, većina brodica u čarterima ima najnoviju tehnologiju za tankove, što je sigurno jedan od čimbenika koji može smanjiti problem ispuštanja otpadnih voda iz tankova. Možda su rješenje brodice s posadom, to jest da izbacimo opciju najma brodica bez posade i onda bismo potencijalno imali veću kontrolu nad ponašanjima na moru. Ipak, u usporedbi s drugim zemljama, rekao bih da smo među osvještenijima i da na mediteranskom tržištu nismo na lošem glasu po pitanju otpadnih voda. – tvrdi Vodanović.
Iako su pojedine marine, poput Marine Kaštela, uvele sankcioniranje pražnjenja tankova, panel je ukazao da to samo po sebi nije dovoljno. Ključni izazov ostaje nedostatan broj i kapacitet prihvatnih stanica, osobito tijekom sezone, kada velik broj plovila istovremeno koristi infrastrukturu. Kvalitetniji infrastrukturni kapaciteti u marinama diljem Jadrana smanjili bi onečišćenje otpadnim vodama u blizini plaža i u uvala – upravo zbog kojih većina nautičara dolazi u Hrvatsku.
Panel je u konačnici ukazao na ono čega je Sunce već neko vrijeme svjesno: iako broj prijava onečišćenja mora raste, reakcije nadležnih službi uvelike ovise o prioritetima na terenu i proceduri njihovog rješavanja. Sustav rješavanja onečišćenja mora potrebno je učiniti dostupnijim, učinkovitijim i transparentnijim, ako predmet dozvoljava.
Jadran je naša zajednička odgovornost
Sudjelovanje na Croatia Nautic Showujoš jednom je potvrdilo koliko je važno otvarati prostor za dijalog između građana, stručnjaka i institucija.
– Da sudjelovanje na ovakvim događajima ima smisla potvrdili su nam brojni posjetitelji koji su rekli da im je uz uobičajenu ponudu plovila i nautičke opreme bilo drago vidjeti organizaciju civilnog društva među izlagačima. Ovo nam je potvrdilo da svijest o važnosti očuvanja mora postoji, ali i da isto tako postoji potreba za dodatnom edukacijom građana, jasnijim pravilima i učinkovitijim sustavom zaštite. – zaključuje Bruna Tomić, stručna suradnica u Odjelu za komunikacije i zagovaranje u Suncu.
Očuvanje Jadrana nije odgovornost samo jedne skupine, već zajednički zadatak svih koji vole more, koriste ga i od njega žive.
