Ispuštanje otpadnih voda, bilo da potječe od brodova, septičkih jama, kanalizacijskog sustava ili poljoprivrede, ima značajan utjecaj na morske ekosustave. S obzirom na rast nautičkog sektora na Mediteranu, sve više zabrinjava štetan utjecaj ispuštanja otpadnih voda iz plovila.
Što su točno otpadne vode i kako utječu na more?
Otpadne vode često sadrže različite onečišćujuće tvari, uključujući teške metale i patogene mikroorganizme. Otpadne vode nastale na plovilima mogu se podijeliti na kaljužne otpadne vode i sanitarne otpadne vode.
- Kaljužne otpadne vode pripadaju kategoriji industrijskih otpadnih voda, a nastaju skupljanjem voda s visokim sadržajem ulja u prostoru strojeva i kotlova, skupljanjem mješavine ulja, morske vode, taloga goriva, kemikalija za odmašćivanje i pranje.
- Sanitarne otpadne vode dalje se dijele na crne i sive otpadne vode.
- Crne otpadne vode odnose se na fekalne otpadne vode, odnosno izljeve zahodskih školjki, medicinskih prostorija i prostorija u kojima se nalaze žive životinje. Crna otpadna voda proizvedena na brodovima različita je po vremenu zadržavanja i manjem sadržaju vode od fekalne otpadne voda iz kopnenih instalacija kao posljedica manje upotrebe vode za ispiranje sanitarnih uređaja.
- Sive otpadne vode odnose se na otpadne vode od pranja iz domaćinskih i stambenih prostorija, odnosno otpadne vode iz umivaonika, tuševa, kada, praonica, kao i one od pranja namirnica, iz kuhinjskih strojeva i iz prostorija u kojima se drži ili služi hrana.
Koliko će biti štetan utjecaj onečišćujućih tvari iz otpadnih voda na kvalitetu morske vode ovisi o količini ispuštanja, kemijskom sastavu i koncentraciji takvih voda. Onečišćenje morske vode može dovesti do promjena u razinama hranjivih tvari, broju i raznovrsnosti organizama, nakupljanju organskih i anorganskih spojeva kao i promjene u hranidbenom lancu.
Utjecaj crnih otpadnih voda relativno je malen u odnosu na utjecaj sivih voda koje mogu izazvati ozbiljne ekološke probleme. Prisutnost teško razgradivih organskih onečišćivača u sivim vodama može dovesti do propadanja zajednice fitoplanktona te nakupljanja u biljnim i životinjskim organizmima, uzrokujući potencijalno štetne učinke za ljudsko zdravlje, posebno za endokrini sustav.
Problemom otpadnih voda u Jadranu bavimo se i u sklopu EFFICIENTN2K projekta. Koje smo sve projektne aktivnosti do sada imali, saznajte ovdje.
Hrvatska ima zakonski propisanu zabranu ispuštanja otpadnih voda s plovila u more
Hrvatska je ugovorna stranka Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL 73/78 Konvencija) koja predviđa zabranu ispuštanja otpadnih voda s brodova u more. Unutar nacionalnog zakonodavstva, u Pomorski zakonik 2013. godine dodana je zabrana ispuštanja otpadnih voda s plovila u more te obaveza pražnjenja samo na mjestima (u luci ili izvan nje) u kojima postoje uređaji za prihvat ovih tvari.
Pomorski zakonik, dakle, zabranjuje ispuštanje i odbacivanje u more i na morsku obalu svih tvari koje onečišćuju more. Što se tiče podzakonskih akata, oni s jedne strane propisuju uvjete za luke koje moraju osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i uređajima za odvojeni prihvat otpada (Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH), a s druge strane uvjete za koja nalažu ugradnju tankova (Pravilnik o brodica, čamcima i jahtama).
Također, propisano je da su ovlaštenici koncesija za nautička sidrišta dužni prikupljati komunalni otpad s brodova na sidrištu. To jest, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023, u članku 145. stavku 4.) propisuje da: koncesionar nautičkog sidrišta odgovara za sigurnost i red na sidrištu, da je dužan prihvatiti komunalni otpad s plovila, a može pružati i ostale usluge nautičarima sukladno ugovoru o koncesiji i ZPDML.
Zapreke u provođenju zakona: potrebne su značajne promjene na nacionalnoj razini
Premda današnji propisi zabranjuju ispuštanje otpadnih voda s plovila u more i propisuju uvjete za luke i za plovila, praksa pokazuje da situacija na terenu ne odgovara u potpunosti onome što je propisano. Određeni portali već su se bavili ovom problematikom (portal Gorgonija.com, 2020.,portal Otvoreno more) te navode kako je krajnji rok za ugradnju crnih tankova bio do kraja 2021., do kada se očekivala izgradnja i kompletne mreže popratne infrastrukture na kopnu. No, stanica na kopnu i dalje nema dovoljno, a nema ni sustava kontrole i kazni. Čak i da sve marine ugrade ove stanice, to opet neće biti dovoljno. Sve jahte i brodice nisu smještene u marinama, a s druge strane u marinama koje su turistički orijentirane (baze za čarter-brodove) dolazi do situacije da se velik broj brodova vrati unutar samo nekoliko sati (obično petkom i subotom) zbog čega bi takve marine trebale biti opremljene velikim brojem stanica.
Potrebno je dakle razmišljati i o nekim drugim rješenjima (npr. izgradnja mreže na ostalim mjestima na kojima plovila pristaju). U sklopu članka na portalu Otvoreno more navodi se da je, s obzirom na trenutnu mogućnost prikupljanja otpada, utvrđeno kako su luke otvorene za međunarodni promet (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik) osigurale putem potkoncesionara prihvat svih referentnih vrsta otpada, dok kod manjih luka to i dalje nije slučaj. Vezano za uvjete za plovila, danas gotovo sve nove brodice i jahte imaju ugrađene crne tankove, no i dalje nemaju sive tankove. Brodice i jahte bez ozbiljnih preinaka nemaju mjesta za ugradnju sivih tankova.
Prijavite ispuštanje otpadnih voda i postanite dio promjene!
Kontrola ispuštanja otpadnih voda s brodova važna je za očuvanje morskog okoliša, ali i održavanje atraktivnosti ovih područja za posjetitelje. Inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe obavlja 17 inspektora sigurnosti plovidbe raspoređenih u Upravi sigurnosti plovidbe i lučkim kapetanijama te 105 ovlaštenih djelatnika raspoređenih u lučkim kapetanijama (MMPI, 2024).
Godišnje u prosjeku zabilježe oko 67 slučajeva onečišćenja mora, no manji dio toga odnosi se na onečišćenja s plovnih objekata (uz ona s kopna i iz neutvrđenih izvora). Očito je da se treba raditi na boljoj kontroli onečišćenja kojeg uzrokuju brodovi, ali i načinima utvrđivanja točnog izvora onečišćenja kako bi odgovorni mogli biti i novčano kažnjeni. Upravo se za to zalaže Sunce u sklopu online ljetne kampanje o održivim praksama na moru, usmjerene prema nautičarima i svim ljubiteljima mora, A di se ti sidriš?!
Ali u misiji jačanja kontrole na Jadranu ne sudjelujemo samo mi, već svi građani! Prijavom na Zeleni telefon – besplatni alat Sunca koji građanima pruža informacije i savjete te pomaže u rješavanju okolišnih problema u lokalnim sredinama – postanite aktivan pokretač pozitivnih promjena!
Primijetite li onečišćenje mora, ne oklijevajte nazvati nas na telefonski broj 072 123 456 ili prijavu uputite mailom na [email protected]. Sve možete napraviti anonimno, a naš pravni tim nastojat će u što kraćem roku potaknuti nadležne na djelovanje i riješiti slučaj. O svim poduzetim radnjama bit ćete pravovremeno obaviješteni.
Mreža zelenih telefona postoji na razini Hrvatske, a Sunce automatski zaprima pozive iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Čekamo vaš poziv!