Kao jedna od posljedica klimatskih promjena, posljednjih godina toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji, što značajno utječe na kvalitetu života svakoga od nas, a posebno onih koji žive u gradskim sredinama. Tako je 12. kolovoza ove godine na službenoj meteorološkoj postaji Split-Marjan u 14 sati izmjereno čak 39,7 °C što je novi apsolutni temperaturni rekord.
Što je najgore, beton i asfalt još dugo vremena zadržavaju tu toplinu. Hlada je često premalo ili nikako, a zelene površine sve češće ustupaju mjesto izgradnji zgrada ili parkirnih mjesta. U takvim uvjetima, složit će se svatko, sve je teže i stresnije živjeti.
Zato, kako bi boravak na otvorenom bio što kvalitetniji, potrebno je vanjske prostore prilagoditi klimatskoj krizi koliko je god to moguće.
No, klimatska kriza ne rješava se samo političkim odlukama vezanima za povećanje zelenila. Način na koji mi kao građani živimo, kupujemo i odnosimo se prema prirodi također oblikuje budućnost naših gradova. Kako? Otkrijte u nastavku.
Građanima treba više zelenila
Znate li da čak i sami pogled na drveće ili zelene površine može učiniti gradski prostor ugodnijim?
Naime, prema nedavno objavljenom istraživanju Nacionalnog sveučilišta u Seulu, zelena okruženja povezana su s nižim razinama stresa i boljim psihološkim blagostanjem.
Istraživači su to dokazali tako što su usporedili čovjekove biološke funkcije tijekom gledanja u prazan zid i u zid prekriven zelenilom. Oni koji su gledali u zelenu površinu, imali su niži broj otkucaja srca, veću razinu pažnje i manji osjećaj stresa u usporedbi s onima koji su promatrali goli betonski zid.
Zelenilo, dakle, nije samo estetski dodatak urbanom prostoru. Stabla, parkovi i vrtovi izravno utječu na čovjekovo mentalno, ali i fizičko zdravlje jer hlade prostor, poboljšavaju kvalitetu zraka i pružaju prostor za odmor.
U istraživanju je istaknuto i da zbog ovakvih i sličnih nalaza sve više gradova svijeta vodi se pravilom 3-30-300. Riječ je o ideji da bi svaka osoba trebala iz svog doma vidjeti najmanje tri stabla, živjeti u mjestu u kojem krošnje prekrivaju najmanje 30 % površine te imati pristup kvalitetnoj zelenoj površini udaljenoj najviše 300 metara od mjesta stanovanja.
Sunce podržava to pravilo djelomično u sklopu projekta DesirMED, kojipromiče rješenja utemeljena na prirodi (Nature-based Solutions – NbS), poput ozelenjivanja prostora i stvaranja prirodnog hlada.
Kao što je već istaknuto u uvodu, takva rješenja ne doprinose samo ublažavanju učinka toplinskih valova i boljoj prilagodbi klimatskim promjenama, nego i stvaranju kvalitetnijih javnih prostora za svakodnevni život građana.
Promjena počinje u svakodnevnim izborima
Iako je ozelenjivanje gradova važan dio prilagodbe klimatskim promjenama, ono nije dovoljno samo po sebi.
Klimatska kriza nije povezana samo s prometom ili energetikom. Velik dio emisija stakleničkih plinova nastaje zbog načina na koji proizvodim i trošimo resurse.
Zbog toga održiviji gradovi ne ovise samo o više zelenih površina nego i o odgovornijoj potrošnji i ponašanju građana.
Sigurno se pitate, kako kao pojedinac možete utjecati na klimatsku krizu?
Postoji način.
Primjerice, možete odlučiti koristiti manje jednokratne plastike jer se ona koristi nekoliko minuta, ali u okolišu traje desetljećima nakon.
Smanjenjem korištenja jednokratne plastike smanjujemo količinu otpada i potrošnju fosilnih goriva koji su potrebni za njezinu proizvodnju. Posljedično utječemo i na smanjenje onečišćenja rijeka, jezera, mora i zelenih površina.
Jednostavnim navikama poput korištenja višekratnih boca, platnenih vrećica ili vlastitih termo šalica za kavu možete smanjiti potrebu za proizvodnjom nove plastike i otpada u svijetu.
Pritisak na okoliš
Odgovorna potrošnja odnosi se i na odjeću te druge proizvode koje svakodnevno kupujemo. Živimo u svijetu koji potiče redovitu kupnju, a ponajviše brzu modu. Kupnja velike količine jeftine odjeće koja se brzo mijenja, jer je kratkotrajne kvalitete, stvara samo dodatno opterećenje na okoliš.
Platforme brze mode kao što su Shein ili Temu privlačne su zbog niskih cijena i velikih izbora, ali takav način kupnje potiče kulturu jednokratne potrošnje.
Umjesto česte kupnje novih proizvoda, birajte kvalitetnije komade koje ćete dulje koristiti. Nikad nije, niti će ispasti iz mode, popraviti odjeću, zašiti je, razmijeniti je ili kupiti rabljenu.
Svi smo pod pritiskom trendova da uvijek sve mora biti kupljeno novo, ali zavirimo li u naše ormare, vidjet ćemo da uvijek možemo dati još jednu priliku nošenim stvarima. Sunce u sklopu projekta ŠIZIKA potiče upravo takve održivije prakse.
Svaki od ovih navedenih izbora utječu na klimatsku krizu i mogu pomoći doprinijeti održivijim gradovima i zdravijem životu građana.
Zeleniji gradovi počinju našim izborima
Vrijeme je da se pokrenemo i shvatimo da možemo nešto promijeniti. Gradovi budućnosti neće biti održivi samo zato što imaju više parkova ili vrtova po urbanim površinama.
Moramo smanjiti količinu otpada, birati proizvode koji traju dulje i odgovorno koristiti resurse.
Isto tako, održivost podrazumijeva da čuvamo već postojeća stabla i postojeće zelenilo, a nove sadnje planiramo u skladu s lokalnim uvjetima. Pritom imajmo na umu odabir vrsta koje odgovaraju prostoru i ne zahtijevaju pretjeranu potrošnju resursa, kao što je voda. Zato je važno da se odluke o sadnji novih stabala donose u suradnji sa stručnjacima.
Jednako je važno promijeniti način na koji razmišljamo o prirodi. Cilj nije da prirodu doživljavamo kao mjesto u koje moramo „pobjeći” za vikend, nego da ona bude sastavni dio naše svakodnevice i okruženja.
Stoga, više kvalitetno planiranog zelenila u gradovima može pomoći upravo takvoj promjeni, stvarajući zdravije, ugodnije i otpornije urbane prostore.
Male svakodnevne promjene, kada ih prihvati velik broj ljudi, mogu imati stvaran učinak.
Zajedničkim snagama, možemo se potruditi kako jednog dana toplinski val ne bi bio prepreka normalnoj svakodnevnici i funkcionalnom životu. Budućnost naših gradova neće se oblikovati samo betonom i zgradama, nego brigom i izborima koje donosimo svaki dan.
