Zeleni forum traži hitnu sanaciju i ostavke odgovornih za ekološku katastrofu u Gospiću.
Početak kolovoza je, uz novi ekstremni toplinski val, sušu i vatrene stihije diljem Europe, obilježila i USKOK-ova objava nalaza i mišljenja vještaka za lokaciju nezakonitog odlagališta opasnog i infektivnog otpada u Gospiću.
Podsjećamo da su nalazi objavljeni tek pod pritiskom javnosti i tek nakon što su građanke i građani Gospića, od svih nadležnih institucija više od godinu i pol tražili odgovore i hitnu sanaciju. Ta nastojanja kulminirala su krajem lipnja masovnim prosvjedom u Gospiću pod krilaticom “Hod za Liku”. Sada je, na nalog USKOK-a, objavljen nalaz Geotehničkog fakulteta koji pokazuje da je zabrinutost i ljutnja građana bila više nego opravdana.
Na odlagalištu s 37.000 tona opasnog otpada utvrđena je ekotoksičnost s ogromnim premašivanjem graničnih vrijednosti metalima i vječnim kemikalijama poznatima kao PFAS, pronađenih ne samo na lokaciji odlagališta, već i u tlu i biljkama izvan njega. U dopunskom vještačenju zaključeno je kako predmetno odlagalište predstavlja vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS spojeva u podzemni vodonosnik, dok u osnovnom nalazu stoji kako je došlo do degradacije i nepovratnog uništenja staništa, a ako izvor onečišćenja ostane na lokaciji, postoji mogućnost njihova daljnjeg širenja u smjeru toka podzemnih voda.
Nadležni ured Ličko-senjske županije je spornim tvrtkama dvaput izdao dozvole za gospodarenje otpadom, što dodatno otvara pitanje odgovornosti i funkcioniranja institucija koje su takvo postupanje omogućile. Sustav kontrole, kao i inspekcijski nadzor rada takvih tvrtki, od uvoza otpada pa sve do njegova krajnjeg zbrinjavanja očito je i ovdje zakazao.
Slučaj Gospića mora označiti kraj politike u kojoj se okoliš štiti tek nakon što nastane šteta. Ljubav prema vlastitom kraju dokazuje se odgovornošću prema zraku, vodi, tlu i ljudima, a ne odlukama koje ih izlažu dugotrajnim štetnim posljedicama radi privatnog interesa.
Članice Zelenog foruma ističu kako ovo nije prvi takav slučaj te zahtijevaju sustavnu promjenu prakse koja je dosad dopuštala igranje zdravljem ljudi, prirodom i opstankom lokalnih zajednica. Ovakva ekološka katastrofa i institucionalni propusti koji su je omogućili ne smiju se više nikada ponoviti – zdravlje ljudi, okoliš i javni interes moraju biti iznad privatnog interesa, a oni koji su takav sustav omogućili moraju snositi odgovornost i podnijeti ostavke.
Postojeći Zakon o zaštiti okoliša ne priznaje građanima da kolektivnu štetu za zdravlje i okoliš zaštite pred sudom
Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno da građani mogu pravodobno reagirati kada institucije zakažu. No pokazuje i nešto drugo: čak i kada se ozbiljna i dugotrajna šteta za okoliš i rizik za zdravlje ljudi neovisnim vještačenjem jasno potvrđena, građani u Hrvatskoj i dalje nemaju dovoljno snažne pravne mehanizme kojima bi kolektivno zaštitili svoje pravo na zdrav okoliš.
To smo jasno vidjeli i u Dugom Ratu, gdje su Sunce i građanska inicijativa ZA Dugi Rat pokušali kolektivnom tužbom zaštititi pravo građana na čist, zdrav i održiv okoliš i zahtijevati sanaciju desetljećima prisutne toksične troske. Trgovački sud u Splitu tužbeni je zahtjev u srpnju 2025. odbio zbog nedostatka aktivne legitimacije. Drugim riječima, postojeći zakonski okvir nije građanima i organiziranoj javnosti omogućio da takvu kolektivnu zaštitu zatraže pred sudom.
Gospić je još jedan podsjetnik zašto to moramo promijeniti.
Daj glas okolišu!
Zato je novi Zakon o zaštiti okoliša puno više od još jedne izmjene propisa. To je prilika da građani dobiju stvarne mogućnosti sudjelovanja, pristupa pravdi i kolektivne zaštite prava na zdrav okoliš.
Upravo zato pozivamo građane da se uključe u e-Savjetovanje o novom Zakonu o zaštiti okoliša, koje bi prema najavama Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije, trebalo izaći krajem kolovoza. Kada zakon bude otvoren za javnu raspravu, podržite naše komentare i/ili napišite vlastite i tražite snažniju zaštitu okoliša i učinkovitiji pristup pravdi.
Neprihvatljivo je glas građana ignorirati. Nije niti dovoljno građanima reći da su bili u pravu tek kada je šteta već nastala. Zakon treba štititi građane od zagađenja, dati jasan i nedvojben okvir za njihovo sudjelovanje u zaštiti okoliša te im omogućiti naknadu štete kada su njihova prava i zdravlje ugroženo. Novi Zakon o zaštiti okoliša građanima treba omogućiti njihovo temeljno pravo na pristup pravdi.
Daj glas okolišu. Daj glas pravu na čist, zdrav i održiv okoliš.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.