Zone stroge zaštite, ili no-take zone, zaštićena su morska područja u kojima su zabranjene sve vrste iskorištavanja prirodnih resursa. Ljudi često vjeruju da im uspostava ovakvih zona ne donosi nikakvu korist. Međutim, godine istraživanja i brojni primjeri dobre prakse dokazuju da čovjek i ljudske djelatnosti itekako mogu imati koristi od uspostave učinkovitih zona stroge zaštite. More puno života znači more puno resursa za svih.
More puno života najvažnija je korist zona stroge zaštite
Jedan od najvažnijih koristi no-take zona odnosi se na njihovu sposobnost očuvanja gospodarski važnih ribljih vrsta, povećanjem njihove brojnosti, biomase te veličine jedinki. Broj jajašaca koje proizvedu ženke povećava se povećanjem njihove veličine, tako da populacije s većim udjelom velikih jedinki unutar zona stroge zaštite mogu značajno povećati razinu reprodukcije. Ribe u zonama stroge zaštite prežive do starije dobi, a ličinke iz jajašaca starijih i većih jedinki imaju veće izglede za preživljavanje i veću stopu rasta. Stoga, ribe koje se mrijeste u zonama stroge zaštite imaju veću vjerojatnost dosezanja juvenilne faze, odnosno, veću vjerojatnost da postanu odrasle jedinke .
Do oporavka eksploatiranih vrsta unutar zona stroge zaštite dokazano dolazi u periodu od jedne do šest godina. No, potpuni oporavak ipak može potrajati puno duže. Zone stroge zaštite pružaju podršku ribolovu na dva načina: „regrutacijskim“ efektom i efektom „prelijevanja“. Regrutacijski efekt odnosi se na povećanje broja ličinki u zonama stroge zaštite koje nošene morskim strujama odlaze i izvan tih zona. Na taj način obnavljaju se populacije ribljih vrsta u okolnom, ribolovnom moru. Efekt „prelijevanja“ odnosi se na povećanje broja juvenilnih ili odraslih jedinki unutar zone stroge zaštite koje onda naseljavaju i okolno područje, odnosno more u kojem je dozvoljen ribolov.
Zaštićena područja utječu na poboljšanje ukupne bioraznolikosti
Budući da mnoge gospodarski značajne vrste riba postaju rijetke u ribolovnim područjima, oporavak njihovih populacija u zonama stroge zaštite itekako može utjecati na poboljšanje ukupne bioraznolikosti. Zone zabrane ribolova također eliminiraju prilov negospodarskih vrsta čuvajući tako i njihove populacije te sprječavaju oštećenja staništa uzrokovana ribolovnim alatima. Povećanje populacija gospodarskih i negospodarskih vrsta može imati kaskadni učinak na cijeli ekosustav. Povećanje broja predatorskih vrsta utječe i na njihov plijen pa čak i na vrste kojima se taj plijen hrani.
Uz ribarstvo, zone stroge zaštite podržavaju i određene oblike posjećivanja (npr. ronjenje), istraživanje, edukacijske aktivnosti itd. Koliko će takve zone biti učinkovite ovisi o njihovoj veličini, obliku, povezanosti s drugim takvim obližnjim zonama, ribolovu u okolnom moru, nadzoru itd.
Danas je 8.16 % svjetskih oceana i mora zaštićeno (WDPA/Protected Planet). Ipak, taj postotak uključuje cijeli niz kategorija zaštite među kojima su i ona koja dopuštaju eksploatacijske aktivnosti. Nekim takvim područjima upravlja se učinkovito, dok druga pak postoje samo na papiru. Iako zone stroge zaštite dokazano pružaju brojne koristi, danas su ribolovne aktivnosti isključene iz samo 2,4 % svjetskih oceana i mora, dok se samo 0,59 % može smatrati zonama stroge zaštite (jer isključuju baš sve eksploatacijske aktivnosti).
Zaštićena područja u Hrvatskoj
Trenutačna površina zaštićenih područja u Hrvatskoj obuhvaća tek 1,94 % hrvatskog teritorijalnog mora te 16,26 % obalnog mora pod ekološkom mrežom. Površina je mora pod strogom zaštitom zanemariva. Sunce se u svom dugogodišnjem radu zalaže za povećanje ove površine, u skladu sa EU Strategijom za bioraznolikost (2020.). Ova Strategija zemlje članice obvezuje na zaštitu 30 % površine europskog mora do 2030. godine, od čega bi 10 % trebalo biti pod strogom zaštitom (no-take zone). Pred Hrvatskom je dakle izazovan zadatak.
Zajedno možemo stvoriti “more puno života” koje će nas oduševljavati svojom ljepotom, održivim resursima i bioraznolikošću. Pridružite nam se u kampanji ZA zaštićena područja, dijelite informacije zašto su važna kako bismo budućim generacijama ostavilo neizmjerno vrijedno naslijeđe.