Interreg projekt SUSHI DROP: počinje konstrukcija podvodnog drona

Izvor ilustracije: Edgetech

Unutar projekta SUSHI DROP uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona koji bi svojim inovativnim, ali ne i invazivnim načinom rada, mogao zamijeniti skupe i za podmorje devastirajuće istraživačke metode poput povlačne mreže koće. U sklopu projekta SUSHI DROP konstruirala bi se podvodna ronilica, dron ili unmanned underwater vehicle (UUV), koja bi omogućila proučavanje čitavog Jadrana s naglaskom na zaštićena područja, posebno unutar mreže Natura 2000.

Razvoj podvodnih dronova započeo je 1955. godine, a prvi uređaj nalik današnjim, simpatičnog imena “Poodle“, konstruiran je od dijelova podvodnog skutera. S obzirom na brojne prednosti koje uređaj kao što je ovaj pruža, u vremenu Hladnog rata i utrke za naoružanjem, njegova upotreba u potpunosti je bila u službi mornarice. Od izvođenja dubinskih operacija spašavanja, pronalaska predmeta sa dna oceana, do potrage za bombama i olupinama. Sigurno najpoznatija olupina je Titanic, u koju je među prvim je istraživačima redatelj James Cameron 1995. godine ušao upravo koristeći podvodni dron na dubini od 3 800 metra, što je prikazano i u istoimenom filmu.

Razvojem tehnologije, došlo je i do razvoja različitih vrsta podvodnih dronova. Možda najjednostavnija podjela je prema načinu upravljanja, pri čemu ih se može podijeliti na „ROV“ – Remote Operated Vehicles i „AUV“ – Autonomous Underwater Vehicles.

Remotely Operated Underwater Vehicles (ROV) je vozilo s kojem vozač daje naredbe s plovila, platforme ili kopna. Naredbe o zadatcima dobiva preko neutralno plovnog kabela, koji ga povezuje s površinom. Suprotno tome, Autonomous underwater vehicle (AUV) je ronilica koja se gotovo samostalno kreće po zadanoj ruti i obavlja prethodno određene zadatke.

Izvor ilustracije: CNR-INM of Genova

U posljednje vrijeme ROV je zbog svoje dostupnosti tehnologije postao bliži široj populaciji te se sukladno s time raširila i njegova podjela. Tako ROV ili podvodni dron možemo podijeliti prema veličini na mikro i mini, čija se težina kreće od 3 do 15 kg. Ovi modeli najčešće se koriste kao alternativa roniocu, za ulazak u područja u koja ronilac fizički ne može, kao što su cijevi i kanalizacija. Postoje veći i kompleksniji, kao što su dronovi za inspekcije, teške radove i iskopavanje. Sukladno tome, težina koja iznosi oko 3000 kg, kao i sposobnost i operativna dubina su veće. Njihova upotreba je česta u industriji eksploatacije ugljikovodika i nafte.

U znanstvene svrhe podvodni dronovi mogu se pronaći u mnogo oblika i veličina. Budući da su dobre video snimke temeljna komponenta većine dubokomorskih znanstvenih istraživanja, ovakvi dronovi obično su opremljeni sustavima rasvjete visokog intenziteta i kamerama visoke rezolucije snimanja. Ovisno o istraživanju koje se provodi, ovakvi dronovi mogu imati sonare, magnetometre i “ruke“ s mogućnošću uzorkovanja vode ili sedimenta te instrumente za mjerenje kvalitete, temperature, gustoću i vode sl.

Vodeći se tim mogućnostima, u sklopu SUSHIDROP projekta uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona, prilagođenih osobina, koji objedinjuje kvalitete različitih vrsta ronilica, a sve u cilju očuvanja morskog ekosustava. Sam dron, inovativnog oblika i karakteristika imat će sposobnost zaranjanja do oko 300 m dubine i autonomiju rada do 8:00 h. Također, osim svojih konstrukcijskih posebnosti bit će opremljen akustičnim i optičkim uređajima za procjenu stanja okoliša i ribljeg fonda, s naglaskom na proučavanje rastilišta i mrijestilišta komercijalno značajnih vrsta.

Konstrukcijom ovog drona i kreiranjem baze podataka projektom SUSHIDROP omogućilo bi se kvalitetnije proučavanje podmorja, ali i učinkovitije osmišljavanje i provedba planova upravljanja, a sve s ciljem očuvanja Jadranskog mora.

Projekt SUSHI DROP financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 3- Environment & cultural heritage).

Nositelj projekta je Sveučilište u Bologni – Laboratorij za biologiju mora i ribarstvo, Fano, a u projekt je uključeno još pet (5) partnera iz Italije i Hrvatske.

PROJEKTNI PARTNERI

  • Sveučilište u Bologni – Laboratorij za biologiju mora i ribarstvo (IT)
  • Institut za oceanografiju i ribarstvo (HR)
  • Marche regija (IT)
  • Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Costa Dei Trabocchi (IT)
  • Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (HR)
  • Splitsko-dalmatinska županija (HR)

Tagovi: