Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Održana radionica o održivom gospodarenju otpadom

U srijedu, 2. prosinca 2020. održana je online radionica na temu zagovaranja održivog gospodarenja otpadom u sklopu projekta Plastic Smart Cities Croatia, koji provodimo u suradnji s organizacijom WWF Mediterranean.

Na radionici su sudjelovali predstavnici Sunca, WWF-a Adria i Zelene akcije/Zero Waste Croatia.

Uvod u radionicu napravio je Piotr Barczak iz European Environmental Bureau prezentacijom važećeg europskog pravnog okvira o otpadu i najavljenim politikama koje nam mogu dati smjernice za budući rad. Predstavljene su direktive o otpadu te rokovi za njihovu implementaciju u državama članicama, kao i različiti primjeri u implementaciji propisa koji vrijede u državama članicama, koji se mogu primijeniti i u RH s ciljem postizanja održivosti u gospodarenju otpadom.

EEB zagovara na europskoj razini da te direktive budu što ambicioznije, lobiranjem u Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, a idući korak je potaknuti pravilnu primjenu u državama članicama, budući da se ta primjena direktno odnosi na građane EU i daje okvir za njihovo djelovanje.

Kad je RH u pitanju, Piotr je podsjetio na upozorenja koja je Europska komisija poslala RH zbog utvrđenog rizika od nedostizanja ciljeva odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja koji su postavljeni na razini EU te su u tom smislu RH dane određene preporuke. Utvrđeno je da RH previše ulaže u obradu otpada, a nedovoljno u njegovo odvojeno prikupljanje i recikliranje.

Novost na razini EU je da europski fondovi više neće financijski podržavati izgradnju novih spalionica otpada u Europi, odnosno centara za gospodarenje otpadom koji predstavljaju okosnicu današnjeg sustava gospodarenja otpadom u RH.

Barczak je podsjetio na novi Akcijski plan kružnog gospodarstva koji je Europska komisija objavila u ožujku ove godine, a koji fokus stavlja na sprječavanje stvaranja otpada, posebice ambalaže od plastike. U tom smislu EEB je izradio dokument u suradnji s drugim NGO-ovima u kojem je prikazano 10 prioriteta u zagovaranju za smanjenje otpada u svim sektorima, uključujući hranu, graditeljstvo, ambalažu, transport, elektroniku, baterije, tekstil i dr., a koji je dostupan na donjim poveznicama.

Domantas Tracevičius, osnivač litvanskog NGO-a koji promovira cirkularnu ekonomiju te član Zero Waste Lithuania održao je predavanje naziva Gospodarenje bio otpadom u kojem se osvrnuo na mogućnosti obrade bio otpada te primjere iz država članica koji bi se mogli implementirati u RH.

Istaknuo je da je RH jedna od zemalja članica s najmanjom stopom kompostiranja u EU, odnosno RH kompostira manje od 20 tona biološkog otpada, dok neke od najuspješnijih zemalja poput Austrije kompostiraju oko 190 tona.

Domantas se osvrnuo na tehnologiju centara za gospodarenje otpadom u RH koji su okosnica našeg sustava gospodarenja otpadom te naveo primjer Litve koja je uvela primjenu MBT-a (mehaničko-biološkog tretmana) u kojem se proizvodi kompost koji je prikladan samo za pokrivanje površine odlagališta otpada. Međutim, Litva pokušava prenamijeniti i nadopuniti postojeća MBT postrojenja na MRBT (recikliranje materijala i obrada bio otpada) kako bi mogla sakupljati odvojeno prikupljeni bio otpad, a istovremeno obrađivati ​​preostalu bio frakciju iz komunalnog čvrstog otpada. Stoga je preporuka i za Hrvatsku da ne započne gradnju MBT postrojenja sukladno studijama koje sada vrijede, jer će kasnije morati ulagati u njihovu prenamjenu i nadopunu u MRBT postrojenja.

Domantas je istaknuo da je sprječavanje nastanka otpada i dalje najbolji način rješavanja problema bio otpada te u tom smislu uvijek, gdje god je to moguće, predlaže kućno kompostiranje, kod kojeg nema potrebe za infrastrukturom i transportom bio otpada. Po tom pitanju, smatra da dijeljenje besplatnih kompostera građanima od strane gradova/općina i komunalnih poduzeća nije najefektivnije rješenje jer se na kraju spremnici u velikoj mjeri ne koriste. Predlaže uvođenje mogućnosti kupnje kompostera uz povrat dijela iznosa građanima od strane općine/grada ili podjelu besplatnih kompostera, ali tek nakon prolaska obvezne edukacije o kompostiranju.

Također ističe da su kompostabilne vrećice za prikupljanje otpada od hrane dobro rješenje, jer su propusne za zrak i smanjuju vlagu bio otpada. Međutim, smatra da sve osim kompostabilnih vrećica (proizvodi poput kompostabilnog, odnosno biorazgradivog pribora za jelo koji se već prodaju u nekim europskim, pa i hrvatskim lancima trgovina) nije pogodno za kompostiranje, jer onečišćava proces kompostiranja (raspada se na CO2 i vodu te ne pridonosi procesu).

Primjeri dobre prakse kad je u pitanju kompostiranje su zasigurno Milano (primjer dobrog sustava prikupljanja bio otpada na gradskom području), Contarina (stvara manje od 80 kg rezidualnog otpada po osobi), Parma, Potsdam, Ljubljana i dr.

Jaka Kranjc, voditelj projekata u slovenskom NGO-u Ekologi brez meja te član Zero Waste Slovenia održao je predavanje na temu Zero waste na razini gradova i valorizacija kao sredstvo zagovaranja.

U uvodu je naglasio da je Zero-waste način života put koji nikada neće biti dovršen i savršen, uvijek ima mjesta za napredak. Ovakav pokret stavlja naglasak na ponovni dizajn, promišljanje o načinima izbjegavanja stvaranja otpada i ponovnu uporabu.

Za gradove koji su usvojili zero-waste mjere, ključne su zajedničke aktivnosti: prikupljanje otpada od vrata do vrata, „plaćanje koliko baciš“, mjere prevencije (kućno kompostiranje, ponovni dizajn, popravak, obnavljanje…), gospodarenje bio otpadom, analiza sastava otpada i stalna komunikacija s korisnicima.

Kao primjer dobre prakse istaknuo je Capannori, Italija – prva Zero-waste općina u Europi sa 4 kg otpada po stanovniku godišnje (Hrvatska ima 280 kg otpada po stanovniku godišnje prema zadnjem izvještaju o komunalnom otpadu za 2019.g.).

Naveo je da u Sloveniji nekoliko gradova (Bled, Gorje, Ljubljana, Vrhnika, Slovenski Konjice) nastoji dostići zero-waste razinu.

Jakine preporuke i savjeti za uvođenje zero-waste mjera i njihovo potizanje u gradu ili općini su:

– postojanje pravnih okvira (nacionalni i EU ciljevi i odredbe);

– pragmatični argumenti (proučavanje studija, davanje primjera dobre prakse, opuštena suradnja);

– društveni argumenti (jača kohezija i angažman, potencijal stvaranja novih radnih mjesta);

– ekonomski pregled (do manje cijene dovodi stvaranje manje otpada te kvalitetnije odvajanje otpada, povećanje zaposlenosti).

Neki od korisnih materijala za zagovaranje održivosti u gospodarenju otpadom koje je s nama podijelio Piotr iz EEB-a:

Economic incentives

Waste prevention and reuse

Separate collection

10 priorities to reduce waste

No Time To Waste_Annex IVa_Croatian_w

EEB-Waste-timeline-Croatian

 

#PlasticSmartCitiesCroatia #WWF #NoTimeToWaste #EEB #SustainableWasteManagement