Održana radionica o održivom gospodarenju otpadom

Održana radionica o održivom gospodarenju otpadom

U srijedu, 2. prosinca 2020. održana je online radionica na temu zagovaranja održivog gospodarenja otpadom u sklopu projekta Plastic Smart Cities Croatia, koji provodimo u suradnji s organizacijom WWF Mediterranean.

Na radionici su sudjelovali predstavnici Sunca, WWF-a Adria i Zelene akcije/Zero Waste Croatia.

Uvod u radionicu napravio je Piotr Barczak iz European Environmental Bureau prezentacijom važećeg europskog pravnog okvira o otpadu i najavljenim politikama koje nam mogu dati smjernice za budući rad. Predstavljene su direktive o otpadu te rokovi za njihovu implementaciju u državama članicama, kao i različiti primjeri u implementaciji propisa koji vrijede u državama članicama, koji se mogu primijeniti i u RH s ciljem postizanja održivosti u gospodarenju otpadom.

EEB zagovara na europskoj razini da te direktive budu što ambicioznije, lobiranjem u Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, a idući korak je potaknuti pravilnu primjenu u državama članicama, budući da se ta primjena direktno odnosi na građane EU i daje okvir za njihovo djelovanje.

Kad je RH u pitanju, Piotr je podsjetio na upozorenja koja je Europska komisija poslala RH zbog utvrđenog rizika od nedostizanja ciljeva odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja koji su postavljeni na razini EU te su u tom smislu RH dane određene preporuke. Utvrđeno je da RH previše ulaže u obradu otpada, a nedovoljno u njegovo odvojeno prikupljanje i recikliranje.

Novost na razini EU je da europski fondovi više neće financijski podržavati izgradnju novih spalionica otpada u Europi, odnosno centara za gospodarenje otpadom koji predstavljaju okosnicu današnjeg sustava gospodarenja otpadom u RH.

Barczak je podsjetio na novi Akcijski plan kružnog gospodarstva koji je Europska komisija objavila u ožujku ove godine, a koji fokus stavlja na sprječavanje stvaranja otpada, posebice ambalaže od plastike. U tom smislu EEB je izradio dokument u suradnji s drugim NGO-ovima u kojem je prikazano 10 prioriteta u zagovaranju za smanjenje otpada u svim sektorima, uključujući hranu, graditeljstvo, ambalažu, transport, elektroniku, baterije, tekstil i dr., a koji je dostupan na donjim poveznicama.

Domantas Tracevičius, osnivač litvanskog NGO-a koji promovira cirkularnu ekonomiju te član Zero Waste Lithuania održao je predavanje naziva Gospodarenje bio otpadom u kojem se osvrnuo na mogućnosti obrade bio otpada te primjere iz država članica koji bi se mogli implementirati u RH.

Istaknuo je da je RH jedna od zemalja članica s najmanjom stopom kompostiranja u EU, odnosno RH kompostira manje od 20 tona biološkog otpada, dok neke od najuspješnijih zemalja poput Austrije kompostiraju oko 190 tona.

Domantas se osvrnuo na tehnologiju centara za gospodarenje otpadom u RH koji su okosnica našeg sustava gospodarenja otpadom te naveo primjer Litve koja je uvela primjenu MBT-a (mehaničko-biološkog tretmana) u kojem se proizvodi kompost koji je prikladan samo za pokrivanje površine odlagališta otpada. Međutim, Litva pokušava prenamijeniti i nadopuniti postojeća MBT postrojenja na MRBT (recikliranje materijala i obrada bio otpada) kako bi mogla sakupljati odvojeno prikupljeni bio otpad, a istovremeno obrađivati ​​preostalu bio frakciju iz komunalnog čvrstog otpada. Stoga je preporuka i za Hrvatsku da ne započne gradnju MBT postrojenja sukladno studijama koje sada vrijede, jer će kasnije morati ulagati u njihovu prenamjenu i nadopunu u MRBT postrojenja.

Domantas je istaknuo da je sprječavanje nastanka otpada i dalje najbolji način rješavanja problema bio otpada te u tom smislu uvijek, gdje god je to moguće, predlaže kućno kompostiranje, kod kojeg nema potrebe za infrastrukturom i transportom bio otpada. Po tom pitanju, smatra da dijeljenje besplatnih kompostera građanima od strane gradova/općina i komunalnih poduzeća nije najefektivnije rješenje jer se na kraju spremnici u velikoj mjeri ne koriste. Predlaže uvođenje mogućnosti kupnje kompostera uz povrat dijela iznosa građanima od strane općine/grada ili podjelu besplatnih kompostera, ali tek nakon prolaska obvezne edukacije o kompostiranju.

Također ističe da su kompostabilne vrećice za prikupljanje otpada od hrane dobro rješenje, jer su propusne za zrak i smanjuju vlagu bio otpada. Međutim, smatra da sve osim kompostabilnih vrećica (proizvodi poput kompostabilnog, odnosno biorazgradivog pribora za jelo koji se već prodaju u nekim europskim, pa i hrvatskim lancima trgovina) nije pogodno za kompostiranje, jer onečišćava proces kompostiranja (raspada se na CO2 i vodu te ne pridonosi procesu).

Primjeri dobre prakse kad je u pitanju kompostiranje su zasigurno Milano (primjer dobrog sustava prikupljanja bio otpada na gradskom području), Contarina (stvara manje od 80 kg rezidualnog otpada po osobi), Parma, Potsdam, Ljubljana i dr.

Jaka Kranjc, voditelj projekata u slovenskom NGO-u Ekologi brez meja te član Zero Waste Slovenia održao je predavanje na temu Zero waste na razini gradova i valorizacija kao sredstvo zagovaranja.

U uvodu je naglasio da je Zero-waste način života put koji nikada neće biti dovršen i savršen, uvijek ima mjesta za napredak. Ovakav pokret stavlja naglasak na ponovni dizajn, promišljanje o načinima izbjegavanja stvaranja otpada i ponovnu uporabu.

Za gradove koji su usvojili zero-waste mjere, ključne su zajedničke aktivnosti: prikupljanje otpada od vrata do vrata, „plaćanje koliko baciš“, mjere prevencije (kućno kompostiranje, ponovni dizajn, popravak, obnavljanje…), gospodarenje bio otpadom, analiza sastava otpada i stalna komunikacija s korisnicima.

Kao primjer dobre prakse istaknuo je Capannori, Italija – prva Zero-waste općina u Europi sa 4 kg otpada po stanovniku godišnje (Hrvatska ima 280 kg otpada po stanovniku godišnje prema zadnjem izvještaju o komunalnom otpadu za 2019.g.).

Naveo je da u Sloveniji nekoliko gradova (Bled, Gorje, Ljubljana, Vrhnika, Slovenski Konjice) nastoji dostići zero-waste razinu.

Jakine preporuke i savjeti za uvođenje zero-waste mjera i njihovo potizanje u gradu ili općini su:

– postojanje pravnih okvira (nacionalni i EU ciljevi i odredbe);

– pragmatični argumenti (proučavanje studija, davanje primjera dobre prakse, opuštena suradnja);

– društveni argumenti (jača kohezija i angažman, potencijal stvaranja novih radnih mjesta);

– ekonomski pregled (do manje cijene dovodi stvaranje manje otpada te kvalitetnije odvajanje otpada, povećanje zaposlenosti).

Neki od korisnih materijala za zagovaranje održivosti u gospodarenju otpadom koje je s nama podijelio Piotr iz EEB-a:

Economic incentives

Waste prevention and reuse

Separate collection

10 priorities to reduce waste

No Time To Waste_Annex IVa_Croatian_w

EEB-Waste-timeline-Croatian

 

#PlasticSmartCitiesCroatia #WWF #NoTimeToWaste #EEB #SustainableWasteManagement

 

Donatori

MAVA Foundation European Union DBU - Njemačka savezna zaklada za okoliš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Splitsko-dalmatinska županija Grad Split Ured za udruge Vlade RH

Udruga Sunce je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Partneri

WWF Mediterranean DGU Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Državni zavod za zaštitu prirode Park prirode Telašćica Park prirode Lastovsko otočje Nacionalni park Mljet Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Kornati Javna ustanova Priroda Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije ProPark - Foundation for protected areas PAP RAC Gorska služba spašavanja Udruga Argonauta Udruga Divina Natura Lavanda Tours Ekološka udruga UNDP Hrvatska Čistoća Split Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije Javna ustanova Dalmatian Nature Ministarstvo turizma Prirodoslovno-Matematički Fakultet

Sunce je član

European Environmental Bureau MedPAN CEEweb Seas At Risk Adriapan Zeleni forum BioNET