Jedan od glavnih ciljeva projekta LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranskom moru – bio je identificirati ključna područja očuvanja značajna za ptice u Jadranskom moru, s naglaskom na sredozemnog galeba, kaukala i gregulu.
Važno je napomenuti da su sredozemni galeb i gregula vrste morskih ptica koje su globalno ugrožene i koje su na popisu ranjivih vrsta prema IUCN-u (Međunarodna udruga za zaštitu prirode (IUCN) koja uključuje vladine organizacije i civilno društvene organizacije). Ta područja obuhvaćaju važna staništa tijekom sezone gniježđenja (uglavnom korištena za hranjenje i odmor tijekom razdoblja kada se odgajaju ptići).
Praćenje kaukala, gregula i sredozemnih galebova
Upravo u tu svrhu za vrijeme trajanja projekta praćena su kretanja 40 kaukala, 40 gregula te 25 sredozemnih galebova uz pomoć GPS uređaja. Bolje razumijevanje njihova kretanja važno je za njihovu zaštitu, kako bismo bolje razumjeli koja područja koriste i s kojim prijetnjama se suočavaju. Označavanje ptica pomaže u boljem razumijevanju različitih aspekata ekologije vrste, poput mjesta gniježđenja, područja prehrane, mjesta za odmor, migracijskih ruta i zimovanja.
Tijekom istraživanja uočeno je da su neke jedinke sredozemnog galeba, koje smo označili u lastovskom arhipelagu, migrirale na atlantsku obalu Maroka (oko 3000 kilometara udaljenu), dok su neke jedinke zabilježene i u Senegalu (preko 4000 km). Također, zabilježili smo kretanja kaukala i gregula kako napuštaju područje Lastova kako bi se hranili u sjevernom Jadranu, blizu Istre.
Nova zaštićena područja
Kako bismo omogućili što bolje očuvanje ciljnih vrsta morskih ptica, potrebno je bilo stvoriti preduvjete i proglasiti nova morska područja očuvanja značajna za ptice, ne samo za gniježđenje nego i za njihovo hranjenje i kretanje s obzirom na to da se staništa morskih ptica protežu do mora o kojem mnogo ovise. Prikupljenim podacima putem praćenja GPS-om, prebrojavanjem gnijezda i praćenjem kretanja ptica morskim transektima, projekt LIFE Artina omogućio je proglašenje pet novih važnih područja za ptice i bioraznolikost (IBA) te proširenje granica dvaju postojećih područja. Ta potonja dva područja uključuju POP Pučinski otoci, koji obuhvaća područje oko otoka Visa, uključujući Biševo, Svetac (Sv. Andrija), Brusnik, Jabuka i Palagružu; i POP Lastovsko otočje, koje obuhvaća 46 otoka i otočića i okolno more, uključujući otok Sušac. Novopredložena područja kanal su između otoka Lastova i Korčule (također značajno ekološko područje za običnog dupina); kanal između otoka Korčule i Hvara i poluotoka Pelješca; kanal između otoka Brača i Hvara; područje mora kod istočne strane otoka Mljeta i područje u Sjevernom Jadranu, koje je podijeljeno Zonom gospodarske isključivosti (EEZ) između Italije i Hrvatske, stoga je podneseno kao dvije odvojene IBA-e.
Ovo je prvi put da su u Hrvatskoj proglašena područja za ptice koja se nalaze isključivo na moru. Ta područja će u budućnosti postati dio ekološke mreže Natura 2000, mreže zaštite važnih područja u cijeloj Europskoj uniji. Osim poboljšanja uvjeta za gniježđenje u kolonijama, označavanje područja u moru za zaštitu važno je za dugoročno preživljavanje naših kaukala i gregula, ptica koje su dobro poznate ribarima.
Kako se proglašavaju područja značajna za ptice?
Uspostavljanje važnih područja za ptice i bioraznolikost predstavlja temelj preživljavanja brojnih vrsta diljem svijeta. Proces određivanja takvih područja prati standardizirani pristup koji je razvila organizacija BirdLife International. Uključuje znanstvene kriterije utemeljene na veličini populacije, rasprostranjenosti vrste i statusu očuvanja svake vrste. Ova temeljita metodologija osigurava da samo lokacije od presudne važnosti za očuvanje vrsta dobiju status važnih područja za ptice i bioraznolikost. Nadalje, ovakav pristup primjenjuje se globalno u svim zemljama gdje su ove vrste prisutne, olakšavajući ne samo na nacionalnu, već i međunarodnu zaštitu.
Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, započet je program uspostave važnih područja za ptice i bioraznolikost (eng. Important bird and biodiversity area (IBA)) pri čemu je identificirano, kartirano i dokumentirano više od 12 000 takvih područja diljem svijeta. Današnji fokus je usmjeren prema održivom očuvanju ovih područja i njihove neprocjenjive bioraznolikosti, redovitim praćenjem. Nacionalno, praćenje pomaže u brzom reagiranju na prijetnje, razumijevanju trendova te procjeni učinkovitosti napora očuvanja vrsta. Povezanost važnih područja za ptice i bioraznolikost tvori integrirani lanac podrške za migracijske ptice tijekom njihovih sezonskih, ali i dnevnih kretanja s obzirom da takva područja pružaju sigurna područja za odmor i hranjenje tijekom zahtjevnih putovanja. Prepoznajući razlike u bioraznolikosti različitih regija, uspostavljanje i zaštita takve mreže područja ističe se kao dobar način osiguranja opstanka različitih vrsta ptica.
Od uspostave Važnih područja za ptice i bioraznolikost (IBA) do Posebnih područja za ptice (POP)
Ipak, identifikacija prioritetnih područja samo je uvod – ona ne osigurava automatsku formalnu zaštitu tog područja. To je samo naznaka koja upućuje na područja koja bi trebala biti zaštićena unutar postojeće mreže zaštite. U državama članicama Europske unije, uobičajeno je da se područja važna za ptice zaštite kao posebna zaštićena područja unutar ekološke mreže Natura 2000. Nadalje, nakon proglašenja područja, potrebno je tim područjima učinkovito upravljati. To odražava bit Direktive o pticama, međunarodnog pravnog instrumenta za očuvanje ptica, koja zahtijeva stvaranje i pravilno upravljanje područjima očuvanja značajnih za ptice (POP) unutar Natura 2000 mreže zaštićenih područja.
Sretni smo što smo projektom LIFE Artinu uspjeli ostvariti tako važan cilj. Ali, sada je pred svima nama nimalo lak zadatak – proglasiti ova područja dijelom Natura 2000 ekološke mreže te uspostaviti uspješno upravljanje. Pozivamo vas da se pridružite našoj kampanji More puno života i podržite uspostavu zona stroge zaštite u Jadranskom moru. Vaša svijest o važnosti ovih mjera zaštite ključna je za očuvanje biološke raznolikosti Jadranskog mora za buduće generacije.