Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Komentari Udruge Sunce Split na nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u sklopu javnog savjetovanja uputila je svoje komentare na Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine:

U izradu Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine uložena su 32 milijuna kuna. S obzirom na utrošeni iznos, očekivali smo dokument koji će omogućiti gospodarski razvoj na načelima ciljeva održivog razvoja Agende 2030 i Europskog zelenog plana. S druge strane, nacrt Strategije odaje dojam dokumenta u koji su ta načela i ciljevi ubačeni zbog obveza koje je Hrvatska preuzela, bez jasne povezanosti s aktivnostima gospodarskog razvoja, kao i jasnih odgovora na koji će se način održivi razvoj postići. Osim toga, spominju se i gospodarske aktivnosti koje su suštinski nepovezane sa zaštitom okoliša i održivim razvojem, ali i ciljevima Europskog zelenog plana, poput LNG terminala.

Dokument obiluje frazama poput zeleni plan, održivi razvoj, pametni gradovi, bez jasnog objašnjenja na koji način će se postići provedba zelenog plana, održivi razvoj ili razvoj pametnih gradova. U nizu poglavlja navodi se kako se razvoj temelji na prirodnim resursima/kapitalu/očuvanom i zdravom okolišu/čistoj prirodi, no nigdje nije definirano na koji način postići očuvanje ovih resursa, koji su okosnica gospodarskog razvoja. Nadalje, nije istaknuto ni da su prirodni resursi Hrvatske značajno ugroženi. Dovoljno je samo pogledati posljednje Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2016., a kako bi se moglo utvrditi da stanje okoliša nije tako bajno kao što to autori na više mjesta u dokumentu ističu (citati iz Izvješća; ŠUME: „Promatrajući zdravstveno stanje šuma, primarno onih koji su uzrokovani tzv.  kompleksnim  sušenjem  šuma,  može  se  zaključiti  kako,  u  odnosu  na  prethodno  izvještajno razdoblje, trend  oštećenja  šuma  raste.“ VODE: „Kakvoća podzemnih voda uglavnom se ocjenjuje kao dobra“, ZRAK: „Problem  onečišćenja  zraka lebdećim česticama u  naseljenim područjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske i dalje  je najrašireniji  problem  onečišćenja  zraka“). Nadalje, Jadransko more jedno je od najzagađenijih mora u Mediteranu, kad govorimo o plastičnom otpadu. Kad je riječ o gospodarenju otpadom, imamo niz ilegalnih odlagališta, a brojna službena nisu usklađena s EU standardima, dok smo u odvojenom prikupljanju otpada među posljednjima u EU. Zbog brojnih trenutnih i planiranih gospodarskih aktivnosti, kao i nedovoljno ozbiljnog shvaćanja važnosti očuvanja prirodnih resursa koji se ocrtava kroz ovu Strategiju, upitna je njihova opstojnost.

Autori Strategije sami ističu kako je u njezinu središtu čovjek. Prilazeći izradi tog dokumenta antropocentričnim pristupom, ponovno se zanemaruje međuovisnost i povezanost čovjeka i drugih živih bića. Danas vrste izumiru između sto i tisuću puta brže od prirodnog tijeka, a razlog tome je čovjek i njegov odnos prema okolišu. Upravo zbog brojnih problema koje je čovjek antropocentričnim odnosom izazvao, razvojne strategije potrebno je izrađivati imajući na umu ulogu svih živih bića, kao i našu međusobnu ovisnost i povezanost. Posebno danas, u pandemijskim okolnostima, trebali bi biti svjesni činjenice da bezgranična i nekontrolirana eksploatacija biljnog i životinjskog svijeta te prirodnih resursa rezultira brojnim negativnostima, a u konačnici i katastrofama, od kojih se neke manifestiraju upravo i kao pandemije – globalne opasnosti za zdravlje čovječanstva. Postavljajući čovjeka u središte ove Strategije, ponovno rabimo isti pristup dajući prednost kratkoročnom profitu ispred opstojnosti biljnog i životinjskog svijeta, a u konačnici i opstanak samog čovjeka.

Razvojna strategija koja razumije stanje u koje smo se kao čovječanstvo doveli, treba imati zajednički fokus, kao i uključiti okoliš i prirodu koja okružuje tog istog čovjeka, a čiji je on samo manji dio. Iako je obrazovanje ključno za postizanje promjena, upravo se u ovom poglavlju ocrtava arhaičan pristup izradi dokumenta. Zanemaruje se Agenda 2030 i nužnost stjecanja znanja i vještina potrebnih za unaprjeđenje održivog razvoja, putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici, poštivanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju. Ovo se ocrtava i kroz predviđene pokazatelje  (PIZA test i duljina vremena koje učenici provode u nastavnom procesu) koji ne mogu ukazati na znanje i vještine povezane s održivim razvojem, građanske kompetencije, djelovanje za opću dobrobit, etički, emocionalni i tjelesni razvoj djece i mladih. S druge strane, sve ovo kao se floskula podvuklo u prioritetima javnih politika vezanih za obrazovanje.

Nevjerojatno je da među pokazateljima vezanim za Zelenu tranziciju ne postoji ni jedan pokazatelj vezan za očuvanje bio raznolikosti i ekosustava, iako se oni navode kao iznimno bitni i okosnica su gospodarskog razvoja te posebno razvoja turizma!

U konačnici možemo zaključiti kako antropocentričan pristup, koji pod krinkom “rast, rast, rast”, uz razvoj gospodarstva kako bi nam svima bilo bolje, zapravo predstavlja coram publico izgovor, koji pokazuje svu nazadnost našeg društva te koliko ga u okvirima strategije uopće nije briga za prirodu iz koje sam čovjek potječe i predstavlja samo mali komadić čitave slagalice.

Ukoliko se uzmu u obzir razvojne strategije drugih zemalja, vidi se koliko smo međusobno u odmaku jedni od drugih od početnih ideja, vizija i ciljeva. Uočljivo je koliko se oni udaljavaju od ovakvog anakronizma koji je jasno vidljiv u razvojnoj strategiji Republike Hrvatske, koji je ne samo štetan za prirodu i sve njene sastavnice, već i za čovjeka, kojem ova strategija toliko teži, uz što veću zaradu i gospodarski rast.

Sveprisutno nabacivanje floskula i fraza, kao i nabrajanje prioriteta koji učestalo govore o promicanju, umjesto o aktivnom djelovanju, a koji kasnije nisu elaborirani ni stavljeni u mjerljive okvire, govore o nedostatku smislenosti ove strategije, kao i manjku čvrstih temelja i ciljeva, potrebnih za uspješno provođenje u narednom desetljeću.

Očekujemo da će u izmijenjenoj verziji Strategija više težiti postizanju ravnoteže s prirodom, kao i pokušaju da potakne ljude na održivi razvoj, ali u okvirima održive potrošnje i proizvodnje kao i efikasne upotrebe energije, sve u cilju bolje adaptacije na promjene koje dolaze. Jer promjene su uzrokovane upravo ljudskim nemarnim djelovanjem kontra prirode, pa tako i kontra sebe. Građani Hrvatske imaju pravo na kvalitetniju Strategiju, posebno s obzirom na uložena sredstva u izradu tog dokumenta.