Procjenjuje se da se jedna trećina svjetske proizvodnje hrane u svijetu baci, a ta količina bačene hrane mogla bi nahraniti 2 milijarde ljudi.
Rastući konzumerizam i masovna proizvodnja hrane s ograničenim rokom trajanja stvaraju velike količine otpada od hrane. Prema podacima Pripremne studije Europske komisije o otpadu od hrane, izrađene 2010. godine, procjenjuje se da su restorani u Europskoj uniji odgovorni za nastanak 14% otpada od hrane godišnje.
Restorani na dnevnoj bazi, od ukupnog otpada, bace 60-80% otpada od hrane.
Kako bi se smanjila količina bačene hrane neki restorani primjenjuju zero waste princip kuhanja, koji smo u Suncu usvojili na radionici ŠKMER Kuharske Akademije. Ovakav način kuhanja zahtjeva dobro promišljanje i edukaciju osoblja. Osim zero waste kuhanja, količina bačenog otpada od hrane može se smanjiti kompostiranjem. Ipak, ne može se sva hrana kompostirati.
Kako bi znali što kompostirati važno je prvo se upoznati s procesom kompostiranja. Kompostiranje je proces razgradnje ostataka hrane i drugog organskog otpada poput pokošene trave i određenih predmeta od papira i kartona uz pomoću topline, vlage, miješanja i strujanja zraka, u kontroliranim uvjetima. Ako „izgubimo“ kontrolu nad procesom, dolazi do svima neželjenih neugodnih mirisa i truljenja.
Iako nam organski otpad možda izgleda odbojno, kada napusti restoran velika količina organskog otpada može se zapravo pretvoriti u mineralima i biološkim spojevima bogat organski supstrat, kroz proces kompostiranja. Ovaj se organski supstrat (kompost) zatim može koristiti za gnojidbu i obogaćivanje zemlje za lokalne poljoprivrednike i vrtlare ili za biljni vrt ili uređenu terasu restorana. Gnojivo dobiveno kompostiranjem ne sadrži sintetičke tvari i potpuno je prirodno.
Kako funkcionira kompostiranje?
Proces uspješnog kompostiranja ovisi o četiri glavne komponente:
1. Materijal
Uspješno kompostiranje oslanja se na jednaku mješavinu materijala bogatih dušikom i ugljikom. Materijali bogati dušikom su predmeti poput taloga kave, pokošene trave i ostataka hrane. Materijali bogati ugljikom uključuju mrtvo lišće, novine i neobojeni papir. Ako imamo previše materijala bogatih dušikom, lako može doći do uvjeta koji omogućuju truljenje i neugodne mirise, a s druge strane, previše materijala bogatog ugljikom usporava proces kompostiranja, stoga je važan balans.
2. Temperatura
Hrpe za kompostiranje moraju ostati tople kako bi mikrobi koji vole toplinu mogli pravilno razgraditi materijale. Tipična temperatura kompostne hrpe kreće se od 35-60 stupnjeva Celzijusovih. Sami mikroorganizmi svojim metabolizmom u preradi biootpada oslobađaju toplinu koja se očituje kroz povećanje temperature hrpe. Kompostne hrpe treba okretati ili miješati svaka tri ili četiri dana kako bi materijali mogli dospjeti u topli centar.
3. Vlaga
Kako bi mikrobi razgradili sve u kompostnoj hrpi, materijali moraju stalno imati određenu razinu vlažnosti. Mora postojati ravnoteža u razinama vlage, jer će nedovoljno vlage spriječiti mikrobe da razgrade materijale, a previše vlage će usporiti razgradnju.
4. Kruženje zraka
Bez cirkulacije zraka, materijali za kompostiranje neće se pravilno razgraditi. Nedostatak kisika također može uzrokovati da hrpe komposta ispuštaju plinove koji mirišu slično pokvarenim jajima. Kante za kompostiranje uvijek imaju otvore za ventilaciju, tako da kisik može cirkulirati među materijalima.
Kako provesti uspješno kompostiranje u većim restoranima?
Prije nego krenete s kompostiranjem unutar restorana potrebno je promisliti želite li kompostirati unutar restorana ili želite samo prikupljati biootpad.
Odlučite li se za kompostiranje unutar restorana, svoj uređaj za kompostiranje možete nabaviti preko tvrtke Interzero. Prilikom nabave kompostera vodite računa da su restoranski komposteri puno veći od kućnih kompostera i da zauzimaju prostora. Osim toga, ispuštaju i specifičan miris te ih je potrebno držati u prostoriji u kojoj ima odvoda zraka ili u vanjskom okolišu.
Pozitivna strana kompostera tvrtke Interzero je što se u njega mogu odvajati ostaci mesnih proizvoda pa čak i manje mesne kosti, riblje kosti, ljuske od jaja, ljuske od rakova itd.
Također, prije nego krenete s kompostiranjem, educirajte osoblje koju vrstu hrane mogu odvajati u komposter. Povežite se s lokalnim poljoprivrednicama u svojoj blizini i donirajte im kompost nastao u vašem restoranu i obogatite njihov vrt plodnim tlom. Nakon što se svi u restoranu naviknu na komposter, vidjet ćete samo pozitivne rezultate njegovog korištenja na zaposlenike, ali i na lokalnu zajednicu.