Gdje s biootpadom u stanu?

Svi na razne načine možemo pridonijeti rješavanju problema otpada, očuvanju prirodnih resursa i održivom ekonomskom razvitku lokalne zajednice. Kompostiramo li vlastiti biootpad, oko 1/3 našeg otpada ne ulazi u tokove komunalnog otpada te sami proizvodimo vrijedan humus koji možemo koristiti u vlastitom vrtu, za sobno i balkonsko bilje.
Ako želite smanjiti količinu otpada koju proizvedete, smanjiti komunalne troškove i rasteretiti okoliš – pozivamo vas da kompostirate!

Čak i ako nemate dvorište možete odvojeno prikupljati biootpad i zbrinuti ga na ova dva načina, a oba će vas dovesti do kvalitetnog humusa.

1.  Kompostirati možete u stanu ili na balkonu.
Za kompostiranje vam je dovoljan prostor veličine manje kante, ne zahtjeva znanje stručnjaka već samo poznavanje mrvicu teorije i zapravo oduzima malo vremena, a komposter možete kupiti u specijaliziranoj trgovini ili ga napraviti sami. Danas na tržištu imamo različitih kompostera širokog cjenovnog ranga. Ako se pak odlučite komposter izraditi sami, najvažnije je da je dno propusno za vodu i da je biootpad u kontaktu sa zrakom.

Važno je da u komposteru zeleni, svježi, vlažni biootpad miješamo s odstajalim, suhim, drvenastim biootpadom u omjeru 1 : 2. Jedna šaka zelenog materijala miješa se sa dvije smeđeg, npr. otpad iz kuhinje koji je uglavnom svjež i vlažan miješamo sa suhim lišćem, usitnjenim kartonom, kuhinjski ubrusima, salvetama, kartonski tuljcima, piljevinom i slično. Ako se pridržavate ovog omjera, neće biti neugodnih mirisa, već ćete osjetiti ugodan miris šumskog tla.

Stvaranje humusa polagan je proces i, ako se radi o većem kućanstvu, moguće je da jedan komposter neće biti dovoljan. Stoga, ako ste ograničeni mjestom u stanu, pokušajte prvo smanjiti količinu biootpada koja će završiti u komposteru. Podsjećamo, nekoliko savjeta kako smanjiti kuhinjski biootpad saželi smo u članku „Jednostavnim receptima do manje otpada“.

Odličan videozapis tehnike razgradnje organskih sastojaka unutar 30 dana u posudi zapremnine 40 – 60 l, napravili su kolege iz Zelene Akcije, a možete ga pogledati OVDJE.

2. Ako niste u mogućnosti kompostirati predlažemo da biootpad prikupljate u kanti Organko.
Za razliku od kompostiranja, biootpad u Organku razgrađuje se anaerobno, procesom fermentacije, a koristi se posip koji je obogaćen učinkovitim mikroorganizmima. Mikroorganizmi pokreću fermentaciju te se proizvodi baza komposta, organsko gnojivo za organski vrt ili biljke te prirodno sredstvo za čišćenje odvoda. Kada se Organko napuni potrebno ga je isprazniti na vrtnom kompostištu gdje će se ovaj otpad razgraditi do humusa.

Kompost koji ste dobili možete koristiti za hranjenje vaših biljaka u stanu, na balkonu, u vrtu, na vikendici ili možete provjeriti ima li negdje u vašoj blizini kompostište u koje možete odlagati razgrađeni biootpad iz vašeg kompostera.

ŠTO SMIJEMO KOMPOSTIRATI:
• sirove ostatke povrća
• ostatke voća (ne limun)
• koru od krumpira
• talog kave
• ostatke čaja s vrećicom
• ljuske od jaja
• pokošenu travu, lišće, uvelo cvijeće, korov, staru zemlju iz lonaca za cvijeće, usitnjeno granje
• u manjim količinama i životinjske dlake, perje, papir, pepeo drvenog ugljena ili drva.

ŠTO NE SMIJEMO KOMPOSTIRATI:
• osjemenjene korove
• bolesne biljke
• ostatke kuhanih jela
• meso, kosti
• veće količine novinskog papira
• časopise u boji
• pelene
• pseći i mačji izmet
• izmet općenito
• sadržaj vrećica iz usisivača
• pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril.

Na kompostište NIPOŠTO NE SMIJEMO stavljati otpad koji sadrži kemikalije, npr.:
• stare lijekove
• ostatke boja i ulja
• plastičnu ambalažu
• stiropor
• bojano i impregnirano drvo.

Ako biste htjeli o kompostiranju znati još i više, preuzmite cijeli priručnik o kompostiranju ovdje: UniCompoST priručnik o kompostiranju. U njemu se nalaze odgovori na pitanja poput onoga zašto kompostirati, a obrađuju se i procesni parametri i sve faze kompostiranja, kao i primjere dobre prakse.