Piše: Anamarija Kolimbatović (DKU studentica)
U prosincu 2019. godine pojavile su se prve vijesti o novom virusu koji hara Kinom. Do ožujka 2020. nastao je kompletni lockdown cijeloga svijeta. Iako se čini kao da svijet ide u korak sa svim promjenama, život 2019. i 2023. godine uvelike se razlikuje. Maske, socijalna distanca, dezinfekcija i izolacija tijekom COVID-a obilježile su našu svakodnevicu. No, kako je pandemija utjecala na okoliš? Na prirodu oko nas, na more, na zrak, na navike ljudi koji žive u tom prostoru? Kako je planet Zemlja reagirala na pandemiju?
Utjecaji pandemije na okoliš
Važno je naglasiti da je pandemija i pozitivno i negativno utjecala na prirodu. Postoje razni znanstveni članci koji proučavaju i objašnjavaju poveznicu između pandemije koja je izazvala stay-at-home trend i posljedice tog trenda na kvalitetu zraka, klimatsku krizu, onečišćenje mora i prirode itd.
Za vrijeme pandemije bilježi se smanjenje zagađenja stakleničkim plinom i GHG (greenhouse gas) emisijama, pročišćenje zraka u gradovima, smanjenje zagađenja voda i smanjenje zagađenja bukom. U 2020. godini zbog ograničenja rada i zatvaranje ugostiteljskih objekata, kulturnih aktivnosti te manje turističkih noćenja) količine komunalnog otpada u Hrvatskoj pale na razinu iz 2014. godine.
Manji broj turista doveo je do manjeg pritiska na okoliš te su razne destinacije dobile priliku barem za djelomičnu ekološku restauraciju. Kada čovjek ne utječe izravno na prirodu, flora i fauna nekog područja dobiju priliku za rast i razvoj, isključivo pod zakonima prirode i prirodnim procesima; koje u ovom slučaju, čovjek nije mogao spriječiti. Takav proces predstavlja priliku za čovječanstvo da nadogradi i zgrabi trenutak ekološke obnove koji mu je priroda ponudila.
Zbog ovih okolnosti, dobili smo jedinstvenu priliku za kreiranje društva koje živi u skladu s prirodom. Međutim, jesmo li tu priliku i iskoristili?
COVID-19 i gospodarenje otpadom
Druga strana pandemije, ona negativna koja je prisutna i danas, gomilanje je specifičnih vrsta otpada koje su nastale kao rezultat pokušaja borbe s pandemijom. Odbačene maske, rukavice, dezinficijensi, nagomilani su na već goleme dine ostalog otpada dodatno pojačavajući gorući problem gospodarenja otpadom. Zatvaranjem trgovačkih centara veći dio ljudi boravio je u prirodi, parkovima, zaštićenim područjima i sl. Nažalost, zbog niske razine svijesti dijela građana, došlo je do dodatnih onečišćenja pojedinih lokacija, čemu su svjedočili i pozivi osviještenih pojedinaca na Zeleni telefon Sunca.
U 2021. godini, popuštanjem epidemioloških mjera i povećanjem aktivnosti uslužnog sektora, količina komunalnog otpada povećala se na razinu iz 2018. godine (1.766.560 t). Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku u 2021. godini iznosila je 454 kg, što je najviše od 1995. godine.
Zbrinjavanje i gospodarenje otpadom treba postati prioritet za sve nacije, gradove, države, društvo u cijelosti i čovjeka kao pojedinca. Aktivno rješavanje ovog problema put je prema suživotu s prirodom. Zanemarivanje ovog problema put je u suprotnom smjeru.
Kako postpandemijske navike utječu na naš život?
Zato je sada vrijeme za svakog pojedinca da aktivno utječe na gospodarenje otpadom – kako od grada u kojem živi tako do svog kućanstva. Pritom je potrebno krenuti i djelovati na ključni uzrok gomilanja otpada – pretjeranu potrošnju. I usmjeriti se na provedbu prvog prioriteta u gospodarenju otpadom „smanji stvaranje otpada“.
Za vrijeme pandemije pojavljuje se izražen i eksponencijalan rast korištenja jednokratne plastike. Jedan od ciljeva održivog razvoja UN-a potpuno je napuštanje plastike kao resursa za jednokratno korištenje. Zagađenje plastikom uništava more, šume, zrak i naše zdravlje.
Najvažnija je promjena koja se dogodila u pandemiji ipak uočen porast svjesnosti građana. Boravak u prirodi postao je važan dio tjedna većeg broja građana, navika pravilnog zbrinjavanja otpada i nezagađivanja prirode se probudila. Biranje i korištenje pribora i različitih potrepština od prirodnih materijala umjesto plastičnih, korištenje stakla, smanjena konzumacija dobara; sve to predstavlja početak u navikama koje poboljšavaju naš život, ali i prirodu. Odabir organske hrane, lokalne hrane koja je proizvedena u našem okruženju i prirodi koju vidimo svaki dan, utječe na ekonomiju, ali i na društvo i prirodu.
COVID-19 i klimatske promjene – što to znači za ljude?
Sve izraženije klimatske promjene naša su stvarnost – ekstremne kiše, ekstremne suše koje utječu na poljoprivredu, smanjenja sposobnost uzgajanja hrane koja dovodi do gladi, siromaštva i opće neimaštine… Promjene u temperaturi utječu na prirodne procese biljaka i životinja, što dovodi do promjena čitavih ekosustava. Porast emisija plinova povećava temperaturu zemlje; kemijski procesi raspadanja otpada ispuštaju produkte i toplinu. Sve to može utjecati na migracije određenih životinja koje svojim prisustvom u novom ekosustavu utječu na njega. Činjenica je da su posljedice klimatskih promjena puno izraženije nego što je vidljivo. Samo mali porast temperature mijenja cijeli mozaik svijeta, svaka slagalica mijenja svoj oblik, stanje i teksturu.
Iako nam se neke činjenice čine nestvarne i odbijamo ih prihvatiti, ne znači da ne postoje. Svijet je na prekretnici koja počinje od svake osobe individualno. I svi možemo biti dio promjene koja je potrebna i u tijeku. To je prilika da promotrimo postojeće činjenice kakve jesu i iskoristimo to znanje za kreiranje životnih navika koje su osobne i čine se male, ali zapravo utječu na cijeli svijet.
Kako ja danas mogu pomoći svijetu oko mene?
Kako pomoći svijetu oko sebe – to je pitanje koje trebamo postaviti svaki dan i, posljedično, učiniti barem jednu stvar kao odgovor na to pitanje. COVID-19 utjecao je na podizanje razine svijesti o povezanosti s prirodom i našem utjecaju na nju. Dio ljudi je osvijestio da promjene u okolišu podrazumijevaju promjene u ljudima, u društvima, u načinu života. Pandemija je ostavila i uzrokovala mnoge probleme; u ljudima, u prirodi. Potresla je doživljaj zdravlja i što radimo svakodnevno da bi ga očuvali, ali je ujedno i otvorila priliku za učenje i razvoj. No je li dovoljno ljudi ovoga svjesno?
Ostaje nam samo pitanje perspektive – hoćemo li uzeti dane prilike i pružiti sebi bolji život ili ćemo bespomoćno promatrati posljedice?
Budite dio pozitivnih promjena. Podržite održive prakse i educirajte druge o važnosti očuvanja naše planete. Postoji niz načina na koje pojedinac može pridonijeti zaštiti okoliša, pri čemu je smanjenje otpada jedan od prvih koraka prema hijerarhiji gospodarenja otpadom. Posjetite našu stranicu Živi zeleno kako biste saznali više o održivim praksama. Sada je vrijeme da djelujemo.