Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content

Što je zabilježeno u Akvatoriju uz Konavoske stijene?

Prikupljanje podataka o  morskim staništima i vrstama Akvatorija uz Konavoske stijene obavljeno je terenskim radom tijekom 2016. i 2017. godine u sklopu 4M projekta (volonteri i zaposlenici Udruge Sunce, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije i udruge Green Home iz Crne Gore).

Akvatorij uz Konavoske stijene je područje ekološke mreže (Natura 2000 područje HR3000170), a nalazi se u južnom dijelu Jadranskog mora, od Cavtata do Molunta, uključujući morski pojas širine 50-400 m  te Cavtatske i Moluntske otoke. Područje je uvršteno u ekološku mrežu zbog sljedećih tipova staništa: naselja morske trave Posidonia oceanica, velike plitke uvale, grebeni i djelomično potopljene ili potopljene špilje. Prilikom uspostave zaštite definirano je nekoliko prijetnji ovom području: invazivne vrste, urbanizacija, pomorski promet i povezana infrastruktura, rekreativne aktivnosti, ribolov i ispuštanje otpadnih voda.

Tijekom ronilačkih terena u 2016. i 2017. godini, ukupno su odronjena 104 ronilačka transekta. Od ukupne površine obalnih staništa (68,49 ha), 5,7% su pod antropogenim utjecajem (3,9 ha). Tu pripadaju plaže, lučice, izgrađena obala i nekolicina objekata sagrađenih u uskom obalnom pojasu.

Priobalnim područjem dominiraju čvrsta dna s krupnim kamenjem i stijenama, često odronjenim s litica uz obalu. Ovakvi odroni i siparišta doprinijeli su mozaičnosti staništa te su livade vrste morske cvjetnice Posidonia oceanica često ispresijecane krupnim stijenama na kojima je zabilježena biocenoza infralitoralnih algi, ali ponekad i biocenoza polutamnih špilja. Livade P. oceanice najrasprostranjenije su stanište mediolitorala, zabilježene na više od 30% ukupno kartiranih staništa. No stanje livada nije na svim područjima zadovoljavajuće, pa tako livada P. oceanice na području uvale Tiha (šire područja ispred hotela Epidaurus) zauzima velike površine, ali je u velikoj mjeri devastirana sidrenjem. Stoga je nužno uspostaviti kvalitetni i ciljani monitoring da se procijeni gustoća i stanje livada ove cvjetnice na područje Akvatorija. Koraligenska biocenoza i biocenoza polutamnih špilja zabilježene su u značajnijim površinama jedino na području otoka Mrkanac, Bobara i Velikog Školja ispred Molunta, dok se na južnim stranama otoka Mrkan i Ražnjić pojavljuju tek sporadično u vrlo malim površinama. Medioliteralne špilje kartiranje su duž cijele obale te je ukupno zabilježeno 45 špilja.

Duž svih transekata zajedno zabilježeno je 147 vrsta. Alge Padina pavonica i invazivna Caulerpa cylindracea zabilježene su najviše puta (više od 80% transekata). U Uvali Gornji Molunat zabilježena je prisutnost iznimno velikog broja jedinki vrste školjkaša Pinna nobilis te se preporučuje uspostava monitoringa ovog školjkaša.