Situacija u kojoj smo se našli, zasigurno je promijenila naš pogled i pristup osobnoj higijeni, tj. higijenskim navikama. Izloženi smo virusu koji, sudeći po dostupnim informacijama, može, a i ne mora, izazvati kobno stanje našeg organizma.
Nije razlog za paniku, uostalom, cijeli život se izlažemo (pa i svojevoljno), različitim potencijalnim životno-opasnim situacijama (na primjer sjetite se koliko tisuća ljudi tjedno strada samo u prometu, a ipak svojevoljno svakodnevno sudjelujemo u njemu). Ipak, zašto izazivati nešto, ako to možemo izbjeći. Izmjenama svojih životnih navika možemo dati nešto vremena, kako bi vidjeli daljnji razvoj situacije. Ipak, kad se život vrati u “normalu”, stvari neće biti iste. Puno pozitivnih promjena počinje se odvijati već sada, upravo kao rezultat situacije u kojoj smo bili, a iz koje, nadamo se, polako izlazimo.
Jedna od pozitivnih promjena svakako je posvećivanje pažnje higijenskim navikama, koje su neki oduvijek prakticirali, jer su ih tako odmalena naučili, no određeni dio ljudi nije ih ni imao.
“Perite ruke stalno i često”, čujemo na svakom koraku. Doista, izgleda da je nužno na to podsjećati mnoge. Rijetko kad sam igdje vidjela da pojedinci, pri dolasku u restoran, prije konzumacije prve hrane, odlaze oprati ruke (kao i primjerice, prije sjedanja za stol ili samog donošenja hrane).
Uostalom, sjetite se i sami: koliko često ste znali “navaliti” na nešto iz pekare ili fast food-a, bez prethodnog pranja ruku nakon diranja raznih vrata, novčanica, rukohvata u javnom prijevozu, bankomata ili slično.
Nije to ništa strašno i ovo nije opaska, već samo pogled na dobrobit ove situacije koja nas dovodi do pozitivne promjene u svakom od nas.
Po raznim portalima nude se razni “recepti” za dezinfekciju. Jedno treba imati na umu, trebamo čistiti, prati sebe, kućne ljubimce i predmete koji su bili potencijalno izloženi rukovanju mnogih, no pranje izbjeljivačem ili 100%-tnim alkoholom, šapice kućnih ljubimaca ili samih sebe, kao što se u nekim člancima sugerira, smatramo pretjeranim i opasnim.
Ovim člankom nikako ne sugeriramo nepoštovanje prijedloga službenih institucija, samo nudimo i drugačiju verziju prilagodbi ovoj situaciji.
Jedno je sigurno: prije dosta godina već smo pretjerali s količinom proizvedene i korištene jednokratne plastike, koja sada nagomilana guši šume, rijeke i mora diljem planete. Ovakvo masovno svakodnevno korištenje plastičnih jednokratnih rukavica i maski, nije održivo. Jednostavno – nije.
Također, učestalija upotreba detergenata i kojekakvih sredstava, kao i češće korištenje resursa pitke vode za čišćenje prostora, također nije ekološki održivo.
Ipak, postoje alternative da zaštitimo i sebe i druge, a i prirodu koja nas hrani.
Pa krenimo redom, sigurno za nas, na ekološki prihvatljivije.
- Platnene rukavice
Pažljivim skidanjem i oblačenjem, te pospremanjem rukavica na odvojeno mjesto, bilo bi moguće višekratno koristiti iste rukavice. Platnene rukavice mogu se dezinficirati pranjem na visokoj temperaturi te se zato mogu višekratno koristiti. Ovo je svakako prihvatljivije rješenje, kako za očuvanje okoliša, tako i za vaš budžet.
- Jednokratne maske za lice
Maske za lice bi trebali baciti nakon svake upotrebe. No izračunajmo sada kolika bi to bila potrošnja po stanovniku dnevno. A onda to pomnožite s milijunima i milijardama ljudi, i to samo – u jednom danu! Svakome je, nadamo se, jasno da taj pristup “jednokratnosti” nije održiv.
Maske se jednostavnim postupkom mogu sterilizirati te na taj način višekratno koristiti.
Još jedna opcija je uporaba višekratnih, perivih maski domaće proizvodnje. Ove se maske mogu prati na vrlo visokoj temperaturi te se na taj način i steriliziraju.
Maske možete izraditi i sami. Maske kućne izrade nisu nepropusne za virus SARS -CoV-2, jer su pore pamuka veće od veličine virusa, no mogu uvelike spriječiti kapljični prijenos, pa ukoliko niste u mogućnosti kupiti masku, možete se privremeno poslužiti onom iz svoje unikatne kreativne izrade.
- Zatvaranje slavine pri pranju ruku i Mindfull tehnika
Pri pranju ruku, ruke je potrebno dobro istrljati, no mnogi ljudi samo smoče ruke pod vodom, ponekad i ne koristeći sapun. Moguće je da je upravo zato kao okvirno vrijeme ponuđeno 20 sekundi, kako si se ljude natjeralo da se doista posvete toj higijeni svojih ruku.
Nadamo se, i svakako preporučujemo, da za vrijeme pranja ruku zatvorite slavinu, kako se ne bi bespotrebno rasipali resursi pitke vode.
Preporučujemo vam i da stvarno posvetite tih par sekundi svojim rukama, tako dragocjenom, a često zanemarivanom dijelu svoga tijela.
Potpuna posvećenost onome što radimo u tom trenu, bez razmišljanja o drugim temama, bilo da je žvakanje hrane, pranje ruku ili štogod drugo, tzv. je Mindfull tehnika. Jedna od verzija meditacije, koja vas čini prisutnijima i svjesnijima trenutka, tj. uči vas uživanju u svakom trenutku svoga života, uživanju u malim stvarima. Što ju češće prakticirate, lakše se nosite i s većim iznenadnim izazovima u životu.
- Detergenti
I ranije smo zagovarali izbor ekološki prihvatljivijih detergenata, a u novim vremenima, u kojima ćemo vjerojatno više no ikad održavati čistoću prostora, ovakav izbor zasigurno može činiti ogromnu razliku u zaštiti našeg okoliša od zagađenja.
Ukoliko redovito temeljito perete svoj stambeni prostor, a obuću ostavljate kraj ulaznih vrata, neće ni biti tolike potrebe za čestim pranjem svog kućanstva nekim jakim, često nadražujući, alergenim, štetnim, kemijskim sredstvima.
- Ocat, limun, soda-bikarbona
Svakako vas podupiremo da slijedite smjernice HZZO-a, pogotovo kada perete poslovne prostore i slične javne površine.
Osim uobičajenih dezinfekcijskih sredstava, u vlastitom domu, u manjim kućanstvima, ne zaboravimo i na snažna antibakterijska i antivirusna svojstva dobrih starih: limuna, sode-bikarbone, octa i eteričnog ulja čajevca.
- Vlažne (antiseptičke) maramice
Vlažne maramice redovito su na popisu predmeta koji, nepropisno odloženi, zagađuju okoliš. Naime, suprotno čestom vjerovanju, one nisu istog materijala kao papirnate maramice, već su sačinjene od plastičnih niti, te se, zbog takvog sastava, ne mogu prirodnim procesima razgraditi, ni reciklirati. Stoga, nikako ne preporučujemo njihovu uporabu.
- Obuća i odjeća “za vani”
Bilo je članaka i o nekom Kinezu koji je rekao da je po svakom dolasku izvana, stavaljao svu odjeću na pranje na 90°C te se dobro otuširao. Pitamo se – je li je to stvarno nužno? Zašto se ne biste, npr. odlučili za par odjevnih komada, koje ćete taj tjedan nositi vani. Po povratku kući, mogli biste sve ono što je bilo izloženo dodirivanju nekih predmeta (jer, pretpostavljamo da držite distancu od 2 metra od drugih ljudi?), staviti u jednu vreću i držati kraj ulaznih vrata. A što se tuširanja tiče, ne znamo vaše afinitete, no osim ako ste se skinuli do donjeg veša pa trljali o police supermarketa (svakako ne preporučujemo!), možda i nije baš nužno, procijenite sami.
- Sapuni
Pri izboru sapuna, također možete izabrati sapune dobivene saponifikacijom prirodnih sastojaka, bez dodanih sulfata, parabena i sličnih spojeva. Takvi su sapuni izvorno u krutom obliku te, kao takvi, mogu biti i u ekološki prihvatljivoj ambalaži – recikliranom papiru, kartonu ili sl. Tekući se sapuni dobivaju razvodnjavanjem krutih, možda naizgled manje isušuju, no imaju i manju sposobnost pranja.
- Njega isušenih ruku
Često pranje može uzrokovati isušivanje kože ruku, stoga ćete vjerojatno uskoro posegnuti za nekom hranjivom kremom. I ovdje, pri odabiru, možete pokazati svoju odgovornost i ljubav prema Planeti izborom krema od pretežno ili potpuno prirodnih sastojaka, bez pretjeranih dodataka. Takve su kreme uostalom i najhranjivije i zdravije.
- Ambalaža namirnica
Iako se nedavno pisalo o izboru namirnica pakiranih u plastičnu ambalažu kao zdravstveno sigurnijem izboru, imajte na umu da svaki vaš izbor plastične ambalaže doprinosi zagađenju prirode jer se, još uvijek, nažalost, većina plastičnih proizvoda ne može potpuno reciklirati. Ni to nije ekološki održivo rješenje.
Osim toga, zbrinjavanje plastičnog otpada može dalje ugroziti djelatnike koji se bave njegovim odvozom, reciklažom, prijevozom i sl. Neka komunalna poduzeća već sada su odbila gospodariti takvim potencijalno zaraženim otpadom.
Spaljivanje ovog otpada također nije rješenje, jer se pri tom procesu stvaraju i ispuštaju plinovi štetni po zdravlje.
Preporučujemo vam ekološki prihvatljivije izbore pri kupnji namirnica: kupnju od lokalnih proizvođača te bez ambalaže, a namirnice možete jednostavno sterilizirati.
- Sterilizacija namirnica
Iako se nadamo da proizvođači u svakoj fazi proizvodnje pravilno koriste zaštitne rukavice, za svaki slučaj, možete i dodatno sterilizirati svoje namirnice: vanjski sloj nekih namirnica možete oguliti ili otrgnuti (npr. prve vanjske listove salate, koru krumpira i sl.) te namirnice termički obraditi uobičajenim kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, pranjem ili držanjem u kipućoj vodi (bar minutu).
Ipak, nemojte pretjerati s dužinom kuhanja, kako bi ipak u namirnicama ostali svi važni vitamini i minerali (npr. za špinat se preporučuje držanje do maksimalno jedne minute u kipućoj vodi).
- Vrećice za kupovinu
Dosta puta pisali smo o zamjeni plastičnih vrećica platnenima. U ovoj situaciji, uporaba platnenih vrećica dobiva još veći značaj. Naime, platnenu vrećicu možete sterilizirati pranjem na visokoj temperaturi te tako eliminirati opasnost od zaraze.
Treba imati na umu da plastična vrećica odnesena vjetrom, ima nepoznati nam put kretanja, a neupitno je da će, gdjegod završi, uzrokovati zagađenje prirode, potencijalno i smrt neke životinje, a pomisao da možda na sebi nosi I virzse, ne djeluje pozitivno.
Izborom platnenih vrećica, dakle, doprinosite očuvanju prirode i potencijalnom sprječavanju zaraze.
Tena Šarčević,
Suradnica u Programu zaštite prirode
Udruga Sunce Split