U sklopu aktivnosti DesirMED projekta, koji promiče rješenja utemeljena na prirodi za otpornost Mediterana na klimatske promjene, 7. veljače 2025. održana je radionica o primjeni Nature-based Solutions (NbS). Cilj radionice bio je prilagodba obalnog područja Splitsko-dalmatinske županije klimatskim promjenama. Održana je na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) u Splitu, s posebnim fokusom na Kaštelanski zaljev i gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir.
Splitsko-dalmatinska županija kao primjer dobre prakse
Martin Bućan iz Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu istaknuo je kako je Splitsko-dalmatinska županija prva u Hrvatskoj koja je postala demonstracijski partner u projektu, predstavljajući primjere dobre prakse drugim europskim regijama. Naglasio je da je ovaj projekt rezultat sinergije i suradnje s hrvatskim partnerima, među kojima su Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), Sveučilište u Splitu – FGAG i Sunce.
Cilj EU misije „Prilagodba“
Ivan Sekovski iz Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija pojasnio je da se projekt DesirMED provodi u sklopu EU misije “Prilagodba”, čiji je cilj pomoći najmanje 150 europskih regija da postanu otpornije na klimatske promjene do 2030. godine. Naglasio je kako je potrebno ubrzati implementaciju transformativnih rješenja temeljenih na prirodi kako bi se dugoročno povećala otpornost obalnih područja.
Sudionici i planovi za Kaštelanski zaljev
Na radionici su sudjelovali predstavnici projektnih partnera, akademske zajednice, lokalnih vlasti gradova Kaštela i Trogira, organizacija civilnog društva te državnih institucija poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Ravnateljstva Civilne zaštite i DHMZ-a. Cilj radionice bio je razviti zajedničku viziju budućnosti Kaštelanskog zaljeva, a kao početna točka poslužili su već usvojeni Obalni plan Splitsko-dalmatinske županije, Plan upravljanja obalnim područjem Grada Kaštela i Plan prilagodbe na klimatske promjene za rijeku Jadro, koji predstavljaju temelj za primjenu zelenih rješenja.
Ključne prepreke i potencijalna rješenja
Tijekom timskog rada, sudionici su pod vodstvom Margite Radman iz Sunca identificirali prepreke u provedbi zelenih rješenja. Kao najveće izazove prepoznali su nedostatak financijskih sredstava, neriješene imovinsko-pravne odnose, potpuno nerazvijenu oborinsku odvodnju u sva četiri grada na području zaljeva te činjenicu da nijedan grad ne upravlja svojom obalom ni pomorskim dobrom.
Na kraju radionice, sudionici su izložili svoju viziju Kaštelanskog zaljeva do 2040. godine, zamislivši ga kao povezano, sigurno, održivo i zeleno područje. Predložili su primjenu zelenih rješenja poput pontona protiv plavljenja, podizanja “zelenog zida” na padinama Kozjaka, poticanja postavljanja propusnih podloga kako bi se smanjile betonske površine te širenja zona zaštićenih prirodnih područja. Istaknuli su problem prometne povezanosti te su među rješenjima naveli uvođenje brzih brodskih linija prema Zračnoj luci Sv. Jeronim Split i otocima. Također su predložili povezivanje gradova i općina u Kaštelanskom zaljevu u veću aglomeracijsku zajednicu kako bi lakše aplicirali na velike infrastrukturne projekte.
Dodatni projekti i analiza klimatskih rizika
Voditeljica projekta Atlantic-Arctic Agora (A-AAGORA) i profesorica FGAG-a Martina Baučić predstavila je još jedan EU projekt koji se bavi zaštitom morskih i slatkovodnih ekosustava. Napomenula je kako institucionalni kapacitet za rješavanje ovih problema predstavlja izazov, ali je pritom istaknula uspješne primjere rješenja iz Portugala i Irske.
Članica tima FGAG-a Samanta Bačić, viša asistentica na Katedri za geodeziju i geoinformatiku, predstavila je dosadašnje procjene klimatskih promjena i njihov utjecaj na Kaštelanski zaljev. Naglasila je kako čak 80% stanovništva Splitsko-dalmatinske županije živi u obalnim naseljima Splita, Kaštela, Trogira i Klisa, a da je upravo Kaštelanski zaljev najugroženije područje u Hrvatskoj kada je riječ o poplavama.
Posebno je izdvojila naselje Vranjic kao najugroženije od poplava u pilot području, istaknuvši da, zbog intenzivne urbanizacije tog područja, postoji vjerojatnost da će u budućnosti čak 2000 objekata biti ugroženo poplavama. Naglasila je da su dosadašnja istraživanja ponudila konkretne smjernice za buduće prostorno planiranje kako bi gradovi postali održiviji i otporniji na sve izraženije klimatske promjene.
Projekt DesirMED financira se iz programa Horizon Europe, traje 60 mjeseci. Njegova ukupna vrijednost iznosi gotovo 18 milijuna eura.
