Papirnate čaše, često promovirane kao eko-alternativa jednokratnoj plastici, osim od papira, sastoje se upravo od plastike i ostalih kemijskih spojeva. Ovakav sastav znatno smanjuje mogućnost recikliranja čaša, stoga se prema EU direktivi ovakve čaše i svrstavaju u jednokratnu plastiku.

Nedavno su uvedene zabrane jednokratnih plastičnih čaša i pribora, no je li zamjena nekom drugom jednokratnom, dijelom plastičnom, ambalažom rješenje gorućeg globalnog problema? Upravo to problematizira inicijativa Zero Waste Europe u svom istraživanju.

Znate li što se sve krije u papirnatoj čaši?

Papirnate čaše građene su od kompozitne plastike, ljepila, tinte, aluminija i raznih drugih aditiva. Najopasniji sastojak papirnate ambalaže su PFAS kemikalije. To su perfluorirane i polifluorirane alkilirane tvari, poznate i kao „forever chemicals“ jer trajno ostaju u okolišu. Objavljeno je da ovi kemijski spojevi izazivaju niz zdravstvenih problema, stoga su ih neke europske države i zabranile. U Danskoj je, primjerice, zabrana na snazi još od 2020.

Papirnata ambalaža svoju funkcionalnost može zahvaliti navedenim aditivima koji joj daju veću nepropusnost, otpornost na temperaturu i ostale uvjete. Važno je istaknuti i da nema svaka ambalaža isti sastav, već se on mijenja ovisno o potrebi, tj. ovisno koji se prehrambeni proizvod nalazi u pakiranju.

Dodane kemijske tvari uvelike utječu na mogućnost recikliranja papirnate ambalaže. Takva pakiranja se ili ne mogu reciklirati uopće, ili je moguće samo mali dio reciklirati. Prema rezultatima Eurostata, papirnata pakiranja predstavljaju najveći postotak ambalažnog otpada u Europskoj uniji , čak 41.1%. U 2020. godini ovog otpada bilo je ukupno 32.7 milijuna tona, što je više od ukupne količine plastičnog i staklenog otpada zajedno. Polovina proizvedenog papira u Europskoj uniji koristi se za jednokratna pakiranja.

Zbog ovoga, papirnata ambalaža ne može biti dio kružnog gospodarstva. Jednokratna papirnata ambalaža predstavlja veću prijetnju okolišu od plastične ambalaže.

Uz sve rečeno, budite sigurni da su natpisi poput „100% prirodno“, „plastic free“, „compostable“ na jednokratnim papirnatim pakiranja pravi primjer greenwashinga. Ovo još uvijek otvoreno pitanje predmet je niza rasprava u Europskom parlamentu i meta lobiranja raznih velikih tvrtki, mahom iz sektora brze hrane.

Kako ti možeš doprinijeti?

Velike promjene uvijek kreću od pojedinca, budi i ti jedna kap u slapu promjena s ciljem očuvanja okoliša. Evo što možeš učiniti i doprinijeti smanjenju onečišćenja:

•  Koristi višekratnu ambalažu.

•  Recikliraj što se reciklirati može prema uputama lokalnog komunalnog društva.

•  Kupuj u rinfuzi.

•  Ako imaš priliku, odaberi proizvod pakiran u staklenkama ili konzervama.

•  Educiraj se i širi informacije o čuvanju okoliša, nauči prijatelje o važnosti korištenja višekratne ambalaže.

Imaj na umu da brojna istraživanja pokazuju da ekološka osviještenost pridonosi kvaliteti života zajednice te da su, prema anketama, ljudi koji doprinose zajednici sretniji.

Primjeri dobre prakse

Francuska je prošle godine donijela zakon o kružnom gospodarstvu prema kojemu se hrana i piće koji se konzumiraju u ugostiteljskim objektima moraju posluživati u višekratnoj ambalaži. Njemačka i Nizozemska od prošle godine zahtijevaju od većih ugostiteljskih objekata, uključujući i one s to-go uslugom, da nude višekratne čaše i spremnike za hranu. Portugal će imati istu praksu od ove godine, a u Luksemburgu će od 2025. ambalaža i pribor za jelo hrane za van morati biti višekratni.

Danska je još 2020. zabranila upotrebu PFAS kemikalija na svom tržištu. Zanimljivo je istaknuti da su prema istraživanju „Throaway packaging, forever chemicals“ koje je provelo osam europskih udruga za zaštitu okoliša, PFAS tvari nađene u drugim državama kod istih proizvođača koji na dansko tržište plasiraju ambalažu bez tih kemikalija. Ovaj primjer dovodi nas do zaključka da se odredbama zaista može utjecati na dobrobit okoliša i društva.

Svake godine posiječe se tri milijarde stabala za papirnata pakiranja hrane. U EU sirovina se najviše uvozi iz Brazila, a Finska i Švedska najveći su eruopski proizvođači. Ovo je dovelo do toga da je 76% finskih šuma proglašeno ugroženima.

Proizvodnja papira zahtijeva velike količine vode, pri čemu se za jednokratne proizvode troši znatno više vode. Za proizvodnju jedne jednokratne coffe-to-go šalice potroši se 1,3 litre vode, dok je za pranje višekratne šalice potrebno samo 100-200 mililitara. Za proizvodnju jednokratne kartonske kutije za pizzu potrebno je čak 5 litara vode! Osim toga, velike količine nepotrebne papirnate ambalaže postaju otpad koji se teško reciklira, dok trajne kemikalije ostaju u okolišu.

EU o papirnatoj ambalaži

Prema EU uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) jednokratna papirnata pakiranja svrstavaju se u jednokratnu plastiku. Ova uredba dugo je predmet pregovora, još od studenog 2022., a prošlog ponedjeljka, 4. ožujka, konačno su zaključeni završni pregovori te se čeka završno usvajanje.

Prošle je godine Rethink Plastic, uočivši nedostatke uredbe, uputio otvoreno pismo Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije. Pismo s ciljem poticanja donositelja odluka na postizanje ciljeva ponovne uporabe ambalaže potpisalo je 80-ak europskih organizacija za zaštitu okoliša, uključujući i Sunce.

S ciljem smanjivanja onečišćenja, europarlamentarci predlažu zabranu PFAS kemikalija u pakiranjima prehrambenih proizvoda. Također, predlažu omogućavanje potrošačima da prilikom naručivanja hrane i pića za van mogu donijeti svoju višekratnu ambalažu. EU će provoditi mjere usvajanja načela kružnog gospodarstva prema Zelenom planu, kako bi do 2030. godine sva ambalaža mogla biti ponovno upotrijebljena, ili reciklirana i to na ekonomski učinkovit način.

Zajedničkim naporima, uistinu možemo doprinijeti zaštiti okoliša. Stoga se zapitajte od čega su proizvodi koje koristite, jesu li papirnate čaše od papira ili su samo zamaskirana plastika uz dodatak pokoje trajne kemikalije?

O PPWR uredbi će biti još govora, a mi ćemo vam prenositi sve vijesti i savjete za primjenu načela kružnog gospodarstva u svakodnevnom životu. Pretplatite se na naš newsletter i prvi saznajte što se događa u sferi zaštite okoliša. Naš rad možete podržati i učlanjenjem ili volontiranjem.