Pronađeno 12 uginulih glavatih želvi – koje su to najveće prijetnje morskim kornjačama?

glavata želva

U uvali Sakarun na Dugom otoku prošlog tjedna more je izbacilo tijela 12 uginulih jedinki morske kornjače glavate želve (Caretta caretta). Prema prvim nalazima obdukcije, provedene na Hrvatskom veterinarskom zavodu u Zagrebu, kod dijela kornjača utvrđene su patološke promjene koje ukazuju na utapanje, dok su kod ostalih utvrđene promjene koje sugeriraju na sepsu. Zanimljivo je da je pronađen velik broj jedinki, s obzirom na to da se glavate želve uobičajeno ne kreću u skupinama. Daljnja obdukcija i analiza organa pružit će dodatne informacije.

Upoznajmo glavatu želvu

Procjenjuje se da u Jadranskom moru živi oko dvadeset tisuća glavatih želvi. Masa uginulih jedinki u uvali Sakarun iznosila je u prosjeku oko pedeset kilograma pa je pretpostavka da je riječ o jedinkama mlađe populacije, koje još nisu spremne za razmnožavanje.

Morske kornjače, poput slatkovodnih, tijekom hladnijih mjeseci hiberniraju. Tada borave na morskom dnu, letargične su, prekrivene muljem i često djelomično zakopane u sedimentu. Periodično izranjaju na površinu na 5 do 7 minuta kako bi udahnule zrak, nakon čega se vraćaju na dno. Trajanje njihova zarona varira ovisno o dobu godine. Istraživanje provedeno 2005. godine pokazalo je da se duljina zarona povećava s 5,5 minuta u srpnju na 341 minutu u veljači.

Kornjače su poznate kao vrsni plivači i mogu se kretati u smjeru suprotnom od morskih struja, dok površinska cirkulacija može pospješiti njihovo rasprostiranje. Iako je uvala Sakarun okrenuta prema jugu, šanse da su samo zbog jakog juga izbačene na obalu, prema tvrdnjama stručnjaka, vrlo su male.

Glavata želva, autor: Goran Šafarek

Što to ugrožava glavate želve?

Iako je vrijeme lovostaja, Hrvatski veterinarski institut ne isključuje mogućnost da je do pomora došlo zbog interakcije s ribolovnim alatima. Povlačna mreža (koća) može podići kornjače s morskog dna na površinu. Naglim izranjanjem, napola budne kornjače dezorijentirane su i mogu udariti u obalu. Isto tako, kornjače koje u takvom stanju naiđu na plovilo vrlo su usporene i ostavljaju dojam da su uginule. Njihovo naglo vraćanje natrag u more može dovesti do utapanja.

Slična je situacija i kod mreža stajačica – problem nastaje pri zaplitanju kornjača i njihovom gušenju. S druge strane, pri susretu s udičarskim alatima, mogu progutati mamac s udicom i tako izazvati unutarnje krvarenje.

Dakle, slučajni ulovi na ribolovne alate predstavlja jedan od najvećih problem koji utječe na brojnost populacije morskih kornjača. Smanjenje slučajnog ulova, povećanje nadzora na moru te sprječavanje krivolova trebali bi biti ciljevi suvremenog održivog ribarstva.

Drugi najčešći uzrok smrtnosti kornjača sudari su s čamcima. Sudari s čamcima mogu uzrokovati prijelome ili posjekotine na oklopu, glavi ili udovima. Česta je i smrtnost pri gutanju morskog otpada, posebno plastičnog, kojeg zbog svog izgleda kornjače mogu zamijeniti za hranu.

Istina je da, osim čovjeka i klimatskih promjena, u odrasloj fazi u Jadranskom moru, kornjače nemaju neprijatelja. Ali ipak, procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi više od 5 000 tisuća morskih kornjača. Prema dostupnoj literaturi, usputni ulov kornjača u Sredozemnom moru kreće se oko 132 000 jedinki godišnje, s velikim brojem smrtnih slučajeva, preko 44 000 godišnje.

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) prepoznala je morske kornjače kao jednu od najugroženijih skupina na svijetu te ih uvrstila na Crveni popis i pod strogu zaštitu u svim zemljama Europske unije.

Autor: Kristin Snippe, Unsplash

Što mi možemo učiniti za morske kornjače?

Za vrijeme plovidbe ili obavljanja ribolovnih aktivnosti postoji mogućnost uočavanja, ali i slučajnog ulova, morskih kornjača. U nastavku predlažemo što svi mi možemo učiniti kako bi zaštitili morske kornjače i smanjili njihovu smrtnost.

  • Ako pri plovidbi uočite morske kornjače, držite se na minimalnoj udaljenosti od 45,7 m (50 y). Nemojte ih uznemiravati.
  • Dogodi li se slučajni ulov morskih kornjača ribolovnim alatima, kornjače je potrebno zadržati na palubi neko vrijeme. Poželjno je da budu u poziciji u kojoj su leđa nešto viša od glave kako bi im se olakšalo izbacivanje vode iz pluća. Nakon što se one ponovno aktiviraju, možete ih pustiti natrag u more. Ovaj nenamjerni ulov osjetljive vrste prijavite putem očevidnika ili izvješća o ulovu.
  • Pronađete li uginule, bolesne ili ozlijeđene strogo zaštićene morske životinje, uključujući kornjače, sisavce i hrskavične ribe, dojavite to na broj 112. U Hrvatskoj je uspostavljen Protokol za djelovanje u tim situacijama.

Postoje i različita rješenja za smanjenje slučajnog ulova morskih kornjača pri ribolovu. Radi se o promjenama ribolovnih tehnika i/ili prilagodbama ribolovnih alata:

  • smanjenje vremena ostavljanja mreža u moru
  • korištenje kružnih udica umjesto tradicionalnih udica u obliku slova „J“ (kružne su udice šire i manje je vjerojatno da će ih kornjače progutati)
  • korištenje TED uređaja (Turtle Excluder Device) koji omogućavaju bijeg morskih kornjača iz koćarskih mreža.

Zaključno, važnost treba pridati i odgovarajućoj zaštiti pješčanih plaža koje su glavna mjesta razmnožavanja morskih kornjača, kao i provedbi boljeg nadzora na moru, a samim time i sprječavanju krivolova. Uspostava oporavilišta za morske kornjače također je jedno od učinkovitih rješenja ovog problema. Vrlo je važno i smanjiti stvaranje plastičnog otpada te bolje regulirati odlagališta otpada kako bi došlo do smanjenja unosa otpada u more.

Izvor: Network for the conservation of cetaceans and sea turtles in Adriatic (NETCET)

Neočekivan susret hrvatskog ribara s morskom kornjačom – primjer dobre prakse

Iako je ovo izrazito tužan događaj, koji je doveo do drastičnog smanjenja populacije glavatih želvi u Jadranskom moru, ipak je i prilika da se nešto nauči i ukaže na pozitivne primjere. Tako je u bujici različitih medijskih objava izašla i ona koja pokazuje pravilno postupanje ribara s nenamjerno ulovljenom kornjačom.

Ribar je pospanu jedinku izvadio na plovilo, namjestio ju u pravilnu poziciju i pričekao da dođe sebi. Nakon dva sata, životinja se u potpunosti oporavila i vraćena je u more. Čak je s nje uklonio i vitičare koji su joj prekrivali oči i nos. Naravno, ulov je i prijavljen preko očevidnika.

Glavata želva prije i poslije uklanjanja vitičara, autor: Nikola Kosanović

Sve pohvale ribaru! Zaštita mora i njegovih stanovnika danas, ulaganje je u bolje sutra. Nadamo se da će ovakvi primjeri dobre prakse postati sve učestaliji u budućnosti!

Korištena literatura:

  • Gvozdenović Nikolić, Slađana & Vuk, Iković. (2015). Dead sea turtles on the Montenegrin coast. Studia Marina. 28. 61-66.
  • Casale, Paolo & Freggi, Daniela & Basso, Roberto & Argano, Roberto. (2005). Interaction of the Static Net Fishery with Loggerhead Sea Turtles in the Mediterranean: Insights from Mark-recapture Data. The Herpetological Journal. 15. 201-203.
  • Hochscheid, Sandra & Bentivegna, Flegra & Hays, Graeme. (2005). First records of dive durations for a hibernating sea turtle. Biology letters. 1. 82-6. 10.1098/rsbl.2004.0250.
  • https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/03_prirodne/Protokol_postupanje_morske_%C5%BEivotinje.pdf
  • https://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ukljucite-se-u-zastitu/protokoli-za-0
  • https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/03_prirodne/Protokol_postupanje_morske_%C5%BEivotinje.pdf
  • https://zir.nsk.hr/islandora/object/pmf%3A4922/datastream/PDF/view
  • https://www.fisheries.noaa.gov/feature-story/what-can-you-do-save-sea-turtles
  • https://www.morski.hr/morski-hr-doznaje-uginule-kornjace-stizu-danas-na-veterinarski-institut-patolog-jedna-stvar-me-jako-brine/
  • https://www.novilist.hr/more/otkriven-uzrok-pomora-glavatih-zelvi-u-uvali-sakarun-ribari-bi-na-ovo-morali-pripaziti/
  • https://www.facebook.com/groups/608746150861743?locale=hr_HR