
U Jadranu se nalazi na desetine morskih zaštićenih područja, stvorenih u cilju očuvanja krških staništa i bioraznolikosti mora. Naše more obiluje životom – postoji više od 7000 vrsta koje su autohtone za Jadran, uključujući mnoge endemske, rijetke i ugrožene vrste. U Jadranu se zapravo može pronaći oko polovina svih mediteranskih vrsta!
Nije zato nimalo neobično da se nautičarima pri plovidbi Jadranom prekrsti s pokojom morskom životinjom. Dapače, mnoge vrste, poput dupina, ljudima bude zanimljive vidjeti uživo i fotografirati. Međutim, odgovorna plovidba – o kojoj smo već više puta pisali u sklopu naše kampanje A di se ti sidriš? – podrazumijeva da se morske životinje ne uznemirava u njihovim prirodnim staništima kako se ne bi utjecalo na njihove migracijske obrasce, društvene skupine ili aktivnosti parenja i razmnožavanja. Kako se ponašati kada se tijekom plovidbe susretnete s morskim životinjama, saznajte u nastavku.
Na koje životinje možete naići pri plovidbi Jadranom?
Prema navodima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova, a najbrojnija je vrsta na području cijelog Jadrana dobri dupin. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Obični dupin, koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji oko 30 do 50 jedinki.
Što se tiče kornjača, u Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Glavata želva najbrojnija je vrsta morskih kornjača u našem moru koje se čak smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru.
Kitovi zauzimaju vrh hranidbenog lanca u morskim ekosustavima i značajno utječu na njihovu strukturu i funkciju. A s obzirom na to da su migratorne vrste, potreban im je širok životni prostor – koji ljudi svojim aktivnostima (ne)svjesno sužavaju. Kornjače su također migratorne vrste te jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Za poboljšanje očuvanja i zaštite ove vrste, koja je ključna za bioraznolikost Jadrana, trenutno se zalažemo u sklopu Interreg projekta ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas. Gledajući širu sliku, provedbom pilot-akcija u sklopu kojih ćemo testirati dugoročne mjere očuvanja ključnih vrsta i staništa, cilj nam je podržati zdraviji morski ekosustav diljem Italije i Hrvatske.

Najčešći uzroci ugroženosti dupina, kitova i kornjača uključuju manjak plijena zbog prekomjernog izlova, slučajni ulov tijekom ribolova, sudare s brodovima, buku uzrokovanu ljudskom djelatnošću, otpad iz mora, onečišćenje mora, bolesti te namjerno ubijanje.
Pravila ponašanja pri susretu s kitovima, dupinima i kornjačama
Povodom Svjetskog dana zaštite životinja, 4. listopada, prenosimo vam pravila ponašanja pri susretu s dupinima i kitovima koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ova pravila služe smanjenu utjecaja na životinje i sprječavanju neželjenih događaja koji ih ugrožavaju. Većina pravila ponašanja pri susretu s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.
- Ne usmjeravajte plovilo izravno prema opaženim životinjama.
- Snažno preporučujemo da se plovilom ne pokušavate približavati opaženim životinjama, ali ako im se odlučite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine.
- Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila.
- Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta.
- Ako kod životinja primijetite znakove uznemirenosti i uplašenosti, ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja).
- Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja.
- Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati.
- Ne bacajte otpad u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad ili se u njega zapetljati.
Izbjegavajte hranjenje životinja
Dodatno, pri susretu s morskim životinjama, izbjegavajte ih hraniti jer neprikladna hrana može ugroziti njihovo zdravlje. Hranjenje može promijeniti i njihovo ponašanje i migracijske obrasce. Ovakve promjene u ponašanju mogu se prenijeti na njihove mlade i druge članove društvene skupine.
Životinje također time gube svoju prirodnu opreznost prema brodovima i ljudima te mogu razviti naviku očekivanja hrane i smanjene potrebe za prirodnim traženjem hrane. Neke od njih mogu postati agresivne i potencijalno opasne za ljude kada traže hranu.

Kome dojaviti uočene životinje?
Sve vrste kitova, dupina i morskih kornjača u Jadranu strogo su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, što uključuje zabranu namjernog uznemiravanja, hvatanja i ubijanja tih životinja. Svaku od ovih radnji – bila ona namjerna ili nenamjerna – treba prijaviti Državnom inspektoratu putem obrasca.
Ako uočite ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu jedinku morskog sisavca ili kornjače, ne pokušavajte joj sami pomoći ili spasiti je. Dojavite slučaj na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije putem mrežnog obrasca ili e-pošte na [email protected]. U Hrvatskoj je uspostavljen Protokol za djelovanje u tim situacijama.
Budite spremni pružiti sljedeće informacije:
- vaše ime, adresu i broj telefona
- mjesto i vrijeme incidenta
- ono što ste vidjeli (fotografije, videomaterijali ili detaljan opis neprocjenjivi su)
- identifikaciju životinje ako je moguće (uključite sve oznake ili ožiljke)
- stanje životinje (slabo, mršavo i slično)
- vremenske prilike.
Postanite građanin-znanstvenik
Osim prijave nadležnim tijelima, ako na pučini uočite navedene životinje – ozlijeđene ili neozlijeđene – ili neobični događaj koji ugrožava trenutno stanje okoliša, pozivamo vas da prijavite svoje opažanje jednostavnim popunjavanjem obrasca Instituta Plavi svijet ili putem mobilne aplikacije Marine Ranger.
Ovdje je riječ o programu građanske znanosti Instituta Plavi svijet, kojemu je cilj omogućiti građanima da pomognu znanstvenicima u stvaranju potpune slike o stanju morskog okoliša i bioraznolikosti u Jadranu.
Prikupljeni podaci o velikim morskim kralješnjacima, poput kitova, dupina i morskih kornjača pomažu u praćenju rijetkih vrsta, zabilježbi ozlijeđenih ili uginulih životinja te u procjeni interakcija tih vrsta s ribarstvom. Svaka osoba koja boravi na moru, roni ili jedri može prijaviti opažanja i postati dio rješenja za unaprjeđenje zaštite prirode i vrsta.

Podvodna buka – problem kojeg mnogi nisu svjesni
Uznemiravanje morskih životinja može biti izazvano fizičkom prisutnošću brodova, ali i bukom koju plovila stvaraju. Svi morski organizmi, od najmanjih planktona do najvećih kitova, oslanjaju se na svoj akustični okoliš.
Zvuk igra ključnu ulogu u životu morskih životinja jer ga mogu čuti na mnogo većim udaljenostima nego što mogu vidjeti ili osjetiti miris. Nažalost, buka može trajno ili privremeno oštetiti njihov sluh, smanjujući im sposobnost komunikacije, orijentacije i prepoznavanja opasnosti. To može uzrokovati i napuštanje svojih prirodnih staništa, što smanjuje bioraznolikost u pojedinim područjima. Buka može prikriti i važne prirodne zvukove, poput onih koji pomažu u pronalasku partnera, plijena ili izbjegavanju predatora. Sve ove posljedice, u kombinaciji sa stresom, zbunjenošću i panikom, mogu utjecati na reprodukciju, stopu smrtnosti i rast populacije te dugoročno ugroziti njezinu održivost. Zagađenje bukom ozbiljno remeti već oslabljeni morski ekosustav.
Pomorski promet, kako navodi Europska komisija, predstavlja glavni izvor stalne podvodne buke. Sredozemno more, s 27 % svog područja pod utjecajem brodskog prometa, ima najgušći promet u EU. Sveukupno, samo 9 % europskih mora nije zahvaćeno brodskim prometom.
Jedriličarske regate, koje se održavaju diljem svijeta, dodatne doprinose stvaranju problema podvodne buke, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje sa Sveučilišta Heriot-Watt u Edinburghu. Istraživači su zaključili da bi takvi događaji trebali više paziti na smanjenje buke koju stvaraju motorna plovila. Mjerenja su pokazala da je na dan utrke, razina buke oko staze bila pet decibela viša nego kad nema utrka, što je tri puta više od uobičajene razine zvuka. Iako su organizatori poduzeli mjere, poput ograničavanja brzine plovila gledatelja, istraživanje je predložilo dodatne mjere, poput postavljanja posebnih zona za plovila gledatelja i korištenja platformi za praćenje morskih sisavaca.
Promjene su potrebne na svjetskoj razini, ali kao i sa svim održivim navikama, najprije treba krenuti od sebe. Da smanji stvaranje dodatne podvodne buke, svaki nautičar bi pri plovidbi trebao izbjegavati vožnju u najvećoj brzini i nagla ubrzavanja. Također, poželjna je promjena rute ako se nautičar pronađe u neposrednoj blizini kitova ili drugih morskih sisavaca.
I zapamtite, iako može biti primamljivo približiti se morskim životinjama kad ih sretnete, uvijek je najbolje promatrati ih sa sigurne udaljenosti, ne samo zbog njihove, već i zbog vaše sigurnosti.
Izvori:
https://rac-spa.org/nfp12/documents/information/wg.408_inf14_eng.pdf
https://mzozt.gov.hr/vijesti/pravila-ponasanja-prilikom-susreta-s-dupinom-kitom-ili-kornjacom/9814
https://www.hw.ac.uk/news-archive/2024/spectator-boats-at-large-sailing-events.htm
https://environment.ec.europa.eu/news/zero-pollution-and-biodiversity-first-ever-eu-wide-limits-underwater-noise-2022-11-29_en
