Izrada nacionalne karte morskih staništa

Početkom ove godine objavljena je Nacionalna karta morskih staništa iz projekta Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Projekt je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u razdoblju od 2018. do 2023. kroz Operativni program konkurentnost i kohezija iz EU.

Kartiranih 51 % Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom pruža potpuno novi uvid u nevjerojatnu bioraznolikost našeg podmorja

Sretni smo i ponosni što je nakon gotovo dvadeset godina našeg zagovaranja Hrvatska konačno dobila kvalitetnu kartu morskih staništa koja je osnova za održivo upravljanje Jadranskim morem. Kartiranje 51% Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom predstavlja značajan napredak u poboljšanju očuvanja morskih staništa i zaštiti vrsta. Preostalih 49% u planu je kartirati do 2028. godine.

Primjenom direktnih metoda tijekom 2 godine (2021. – 2023.), kartirano je preko 6500 km², do dubine od 40 m te izdvojena područja u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode te dva područja u epikontinentalnom području od kojih je jedan u samom centru Jabučke kotline. Uslugu kartiranja je proveo hrvatski konzorcij koji je okupio više od 200 stručnjaka i znanstvenika u području oceanografije, geologije, ekologije, napredne robotike i umjetne inteligencije. U suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo u terenskom prikupljanju i obradi podataka sudjelovalo je i Sunce. Metodom drop-down kamere Sunce je kartiralo nekoliko otoka u splitskom akvatoriju s preko 500 snimljenih transekata.

Nova karta morskih staništa pruža potpuno novi uvid u nevjerojatnu bioraznolikost našeg podmorja, daje odgovor na brojna pitanja koja su nas mučila godinama, ali i otvara neka nova. Kartom je napokon dobiven uvid u veličinu površine koju pokrivaju livade ugrožene morske cvjetnice posidonije te se ispostavilo da je taj broj čak tri puta manji od ranije procijenjenog.

Kome je ova karta namijenjena?

Karta morskih staništa ima za cilj povećati znanje i dostupnosti podataka o bioraznolikosti, a s obzirom na podatke i potencijal koji posjeduje, ova karta predstavlja ključni instrument za učinkovitu zaštitu i adekvatno upravljanje i korištenje morskih područja. Brojne su primjene karte morskih staništa u praksi. Karta će napokon omogućiti kvalitetnije prostorno planiranje na moru, planiranje novih zaštićenih područja te bolje upravljanje postojećima sukladno EU Strategiji za bioraznolikosti do 2030. Omogućit će i kvalitetnije studije utjecaja na okoliš, praćenje utjecaja zahvata i propisivanje mjera zaštite, kao i razvoj učinkovitijih mjera za smanjenje negativnog utjecaja ribolovnih aktivnosti na bioraznolikost podmorja.

Karta morskih staništa će koristiti i široj javnosti jer je potpuno javna i dostupna na Bioportalu: https://www.bioportal.hr/gis/

U priobalnim područjima ova karta omogućuje svim nautičarima informacije o staništu iznad kojeg plove te izbjegavanje sidrenja unutar ugroženih livada posidonije. Osim nautičarima, ova karta koristit će i ribarima jer im omogućuje pristup informacijama o staništu iznad kojeg se ribolov provodi, čime se doprinosi kvalitetnijem ulovu, manjem ribolovnom naporu, izbjegavanju područja  ugroženih vrsta i staništa te smanjenju količine slučajno izgubljenog ribolovnog alata.

Sunce i kartiranje

Važnost poznavanja staništa i izrade ovakvih karata Sunce je prepoznalo još 2006. godine, od kad provodi kartiranja podmorja ronjenjem, prvenstveno na području zaštićenih dijelova prirode, ali i drugim područja diljem Jadranskog mora. Kartiranje ronjenjem Sunce je započelo zbog manjka prostornih podataka o obalnim i morskim staništima i vrstama, a to su nužni podaci za razvoj učinkovitog upravljanja.

Ono što je značajna prednost kartiranja ronjenjem je direkti doticaj i uvid u staništa, dok je nedostatak maksimalni dnevni broj ronilačkih profila (transekata). Korištenjem drop-down kamere, dobio se kvalitetan uvid u staništa te se sami proces zbog mogućnosti izrade preko 30 transekata dnevno, značajno ubrzao. Do danas je Sunce roneći kartiralo oko 350 km², na preko 50 istraživačkih terena te napravili više od 1000 ronilačkih profila, uz sudjelovanje preko 100 ronioca, volontera i suradnika.

Ova terenska istraživanja omogućila su nam da se bolje upoznamo s našim podmorjem, njegovim stanjem, pritiscima i problemima na terenu, uspostavimo kontakte u lokalnoj zajednici i povežemo se kao zajednica ronioca biologa, istraživača i zaljubljenika u podmorje. Istraživanja su nas osvijestila i o tome koliko malo znamo o našem moru i koliko je hitno i nužno da se provede sustavno nacionalno kartiranje. Stoga smo 2015. ostvarili suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša kako bi razvili nacionalni plan kartiranja morskih staništa kao osnovu za povlačenje sredstava Europske unije za provedbu nacionalnog kartiranja.

Puno je godina prošlo od izrade plana kartiranja, raspisivanja javne nabave i do samog početka kartiranja. Nažalost u ovom procesu, rokovi za provedbu su se skratili do toga da je u pitanje provedivost čitavog plana. Zahvalni smo što je provedbu kartiranja preuzeo tim koji je bio u stanju podnijeti stres kratkih rokova i velikih očekivanja, okupiti kvalitetan tim i omogučiti nam kartu s kojom možemo biti učinkovitiji u upravljanju podmorjem Jadrana.