U okviru Plastic-Free Croatian Island projekta među koncesionarima koji posluju u Parku Prirode Telašćica i na sjevernom dijelu Dugog otoka, na području Sakaruna, proveli smo istraživanje o korištenju jednokratne plastike u poslovanju u cilju smanjenja plastičnog otpada u zaštićenim područjima. Krajem kolovoza, uhvativši posljednje valove visoke turističke sezone, susreli smo umorne, ali nasmijane turističke djelatnike koji se bave različitim djelatnostima – od organizacije izleta, ugostiteljstva do prodaje suvenira i prijevoza.
Provedba upitnika
– Podaci koje smo dobili analizom rezultata upitnika služit će nam kao baza za utvrđivanje i donošenje Odluke za ograničenje upotrebe jednokratne plastike u zaštićenim područjima – rekla je Dalka Zanki, voditeljica projekta. Dodala je i kako će dosadašnja pozitivna suradnja s Općinom Sali, komunalnim poduzećem Mulić d.o.o., TZ-ovima i Javnim ustanovama Natura Jadera i PP Tealšćica pridonijeti daljnjim koracima za smanjenje upotrebe jednokratne plastike u turističkom sektoru, osobito zato što sada imamo i povratnu informaciju koncesionara koji također teže promjenama.
Ukupno je 31 koncesionar ispunio upitnik Sunca, od toga 21 koncesionar s područja kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Telašćica te deset koncesionara s područja Dugog otoka kojim upravlja Javna ustanova Natura Jadera. Svi koncesionari obavljaju turističke gospodarske djelatnosti uključujući organizirane turističke izlete brodom, ugostiteljsko-uslužne djelatnosti, nautičke usluge te usluge prijevoza kopnom.
– Naravno da nas brine stanje prirode i okoliša, atraktivnost ovog područja osigurava nam egzistenciju – tvrde složno koncesionari na naše upite o stanju upravljanja otpadom na Dugom otoku. Povezano s tim, 26 koncesionara odgovorilo je kako redovito upozoravaju svoje goste da ne zagađuju okoliš te da pravilno odlažu svoj otpad.
Rezultati upitnika
Upravljanje otpadom na Dugom otoku
Analiza odgovora upitnika pokazuje općenito nezadovoljstvo koncesionara postojećim sustavom upravljanja otpadom. Više od 74 % ispitanika izjavilo je kako nije zadovoljno načinom prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Posebno su kritični bili ugostitelji i pružatelji usluga u kampovima, koji su ukazali na problem prikupljanja otpada u kampovima gdje se i pravilno odvojen otpad kasnije odlaže i odvozi s otoka kao miješani otpad. Većina koncesionara ipak odvaja otpad, njih 79 % odvaja plastičnu, staklenu i metalnu povratnu ambalažu. Moramo naglasiti da su većina koncesionara brodari koji iz Zadra, Biograda na Moru, Pretrčana, s Ugljana i Pašmana dovode svoje goste u razgledavanje ljepota Dugog otoka. Ti koncesionari svoj otpad ne ostavljaju na Dugom otoku, već ga odvoze natrag u svoje matične luke. S druge strane, 21 % ispitanika odgovorilo nam je kako ne odvajaju otpad jer na otoku ne postoji separativno odlaganje otpada te kako nema smisla odvajati kada se sve zajedno odlaže na istom odlagalištu.
Upotreba jednokratne plastike
Nažalost, jednokratna plastika još uvijek ima značajnu ulogu u poslovanju većine ispitanih koncesionara. Iako 39 % ispitanika ne koristi jednokratnu plastiku, većina je (61 %) i dalje koristi u velikim količinama. Turistički brodovi, restorani na plažama i kampovi svakodnevno troše značajne količine plastične ambalaže. Među razlozima nastavka korištenja plastike, koncesionari su istaknuli tehničke prepreke poput nedostatka infrastrukture.
– Mi na Sakarunu, nemamo ni struje ni tople vode. Napajamo se vlastitim agregatima, nemamo mogućnost pranja višekratnih čaša – rekli su nam svi ugostitelji koji posluju na jednoj od najpoznatijih plaža Jadrana. Nadodaju kako uvelike ovise i o dobavljačima koji imaju pristupačnije cijene upravo za jednokratne plastične artikle.
Može se pretpostaviti kako su količine odložene jednokratne plastike, s obzirom na turističku potražnju, iznimno velike, čak i zaprepašćujuće. Samo nam je polovica koncesionara dala odgovor na pitanje koliko jednokratnih plastičnih čaša troše dnevno, i to okvirni odgovor prema kojemu se radi o nekih 100 do 200 komada čaša dnevno te jednoj do četiri velike pune vreće za komunalni otpad. Valja naglasiti kako čak 68 % koncesionara nije upoznato sa SUP Direktivom.
Spremnost na promjene
Usprkos izazovima trenutnog sustava upravljanjem otpadom i praktičnosti upotrebe jednokratne plastike, koncesionari nam ispunjavajući upitnik tvrde da su spremni na promjene i stjecanje novih održivih navika. Neki od njih već koriste alternativna rješenja, poput metalnih slamki ili pružanja mogućnosti preuzimanja narudžbi u vlastitim spremnicima za hranu i piće.
Preko 93 % anketiranih izjavilo je kako su voljni smanjiti upotrebu jednokratne plastike i uvesti alternativna rješenja poput papirnatih ili višekratnih čaša, tanjura i spremnika za hranu za van. Međutim, kako bi im se olakšala tranzicija, koncesionari su naglasili potrebu za financijskom podrškom, edukacijom i jačom suradnjom s organizacijama koje promiču održivost.
Budi i ti dio promjene – učlani se ili volontiraj u Suncu! Ponesi svoju višekratnu čašu na javna događanja i doprinesi smanjenju količine otpada.
