Prema izvješću Europske komisije (tzv. Early Warning report) objavljenom 8. lipnja 2023. Hrvatska je jedna od država članica EU-a koja ima rizik od propuštanja ciljeva za recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada do 2025. te cilja za 2035. u pogledu odlagališta otpada. Ovi ciljevi preneseni su u naš Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21), te predstavljaju ciljeve iz EU direktiva.

S obzirom na cilj od 55% pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada i 65% recikliranja cjelokupnog ambalažnog otpada do 2025., Hrvatska se uz Bugarsku, Cipar, Grčku, Mađarsku, Litvu, Maltu, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku nalazi među državama članicama za koje je utvrđeno da su u opasnosti da ne postignu ciljeve.

Svaki naš zaostatak vodi daljnjim zaostacima u pogledu odvojenog prikupljanja otpada jer direktiva također uključuje dugoročne ambiciozne ciljeve: 60% do 2030. godine i 65% do 2035. godine.

PREPORUKE EU VS. STANJE NA TERENU

Prioritet sprječavanje stvaranja otpada

U 2020. godini, Europljani su u prosjeku proizveli 521 kg komunalnog otpada po osobi. Od te količine, 49% otpada pripremljeno je za ponovnu uporabu ili recikliranje, dok je oko 23% odloženo na deponij. Međutim, posljednjih godina se primjećuje polagani porast generiranog otpada što je u neskladu s prvim prioritetom u gospodarenju otpadom – sprečavanje stvaranja otpada.

Prema podacima iz prijedloga Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2023.-2028. u Hrvatskoj se u prosjeku u 2021. godini proizvelo 454 kg po stanovniku što je manje od europskog prosjeka (Slika 1 .). Ipak većina obalnih županija premašuje hrvatski, ali i EU prosjek, zbog visokog priliva turista i velikog sezonalnog povećanja komunalnog otpada.

Izvor: MINGOR
Slika 1. Godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2021. godini, po županijama.

Također, od 10. studenog do 10. prosinca 2022. na javnom savjetovanju putem portala e-Savjetovanje bio Prijedlog pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, a koji bi trebao regulirati provedbu Single Use Plastic direktive. Do danas nije objavljeno izvješće sa savjetovanja pri čemu je očekivana objava izvješće bila 10. siječnja 2023. Ovaj Pravilnik izrađuje se od 2021. godine. Sporost i inertnost Ministarstva po pitanju Pravilnika ukazuje kako prioriteti Ministarstva nisu usmjereni sprječavanju nastanka otpada.

Sustavi za odvojeno prikupljanje otpada i obradu biootpada

Istovremeno uz nekoliko iznimaka i pozitivnih primjera (npr. otok Krk), obalne županije Hrvatske karakterizira vrlo loše razvijeni sustavi odvojenog prikupljanja otpada te osobito biootpada, još uvijek nesanirani deponiji i brojni ilegalni deponiji.

S druge strane, u izvješću EU-a se ističe kako je biološki otpad najvažniji otpad za koji je potrebno poduzeti mjere, s obzirom na to da čini prosječno 34% komunalnog otpada. EU smatra kako je potrebno usredotočiti se na uvođenje ili proširenje učinkovitih kapaciteta za zasebno prikupljanje i obradu biološkog otpada.

Pritom danas u Dalmaciji ne postoji  još niti jedna kompostana, iako su kompostane planirane u brojnim planskim dokumentima koji datiraju iz prvog desetljeća ovog stoljeća. Split, kao jedan od najvećih gradova u Hrvatskoj, generira značajnu količinu biološkog otpada.  Nažalost, Split još uvijek nema kompostanu, ali ima kontejnere za biootpad financirane sredstvima EU!!! Sve ovo predstavlja propuštenu priliku za značajno smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima pa tako i na splitskom Karepovcu.

Kompostane nisu rješenje samo za biootpad. Brojni građani zaboravljaju koliko je tlo u Hrvatskoj ugroženo i osiromašeno. Kompostiranje je mjera kojima će se onemogućiti daljnja degradacija tla te istovremeno adekvatno gospodariti s biootpadom.

.

Planski dokumenti

Direktiva zahtijeva donošenje nacionalnih planova gospodarenja otpadom, kao i programe za sprječavanje nastanka otpada. Osim gore spomenutog Pravilnika, relevantnog za mjeru sprječavanje nastanka plastičnog i ambalažnog otpada, valja istaknuti kako još uvijek nije donesen Plan gospodarenja otpadom RH. Javno savjetovanje za  Prijedlog plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. provedeno je u razdoblju 27. veljače do 30. ožujka 2023., međutim do danas nije objavljeno izvješće s javnog savjetovanja.   

Zakon o gospodarenju otpadom  iz 2021. također je promijenio sustav planiranja gospodarenja otpadom na lokalnim razinama te su obveze planiranja nakon više od desetljeća planiranja na razini jedinica lokalne samouuprave odnosno s gradova i općina prebačene ponovno na županije. Pritom županijski planovi trebaju biti izrađeni do 1. siječnja 2024. te usklađeni s nacionalnim planom, koji još nije donesen! Koliko će ovo biti funkcionalno i pridonijeti uspješnom ostvarenju ciljeva tek ćemo vidjeti.  Međutim, ne smatramo ovo korisnim potezom za gradove i građane koji u konačnici snose troškove gospodarenje otpadom i kada su sustavi loši.

Stanje svijesti

U preporukama iz izvješća EU-a navodi se kako su aktivnosti podizanja svijesti ključne su za povećanje sudjelovanja građana u boljem gospodarenju otpadom. Mogu se prilagoditi različitim ciljnim skupinama (kao što su kućanstva, studenti ili turisti). Loše stanje svijesti po pitanju stvaranja i postupanja s otpadom u Hrvatskoj, prisutno je na svim razinama i strukturama ugrožavajući  postizanje ciljeva EU-a.

Smatramo kako je edukaciju ključno ponajprije provesti među lokalnim strukturama vlasti, tijelima državne uprave, među poslovnim sektorom jer su oni ti čiji angažman može dovesti do uspostave uspješnih sustava gospodarenja otpadom. Edukacija građana može biti učinkovita jedino ukoliko građani mogu primijeniti naučeno.

Upozorenje EU-a došlo u trenutku kada se piće s koncerta u Splitu, jednom od najljepših gradova na svijetu, prelijeva iz plastičnih boca u plastične čaše. Organizatori tvrde da Splićani nisu spremni za sustav višekratnih boca i kaucija, što je s okolišnog aspekta najodgovornije rješenje. Međutim, postoje primjeri poput Šibenika koji je već pokazao da je moguće prilagoditi se takvom sustavu. Nažalost, ovakvi pozitivni primjeri su i dalje prerijetki. S druge strane otpor prema odgovornim rješenjima koji zahtijevaju ulaganje malo više truda i brige za okoliš, resurse i buduće generacije još uvijek presnažan.

Ostatak preporuka kao i procjenu stanja na terenu čitajte u narednim člancima na našoj web stranici, a u sklopu informativne kampanje Sunca o gospodarenju otpadom.