Interreg projekt SUSHI DROP: počinje konstrukcija podvodnog drona

Interreg projekt SUSHI DROP: počinje konstrukcija podvodnog drona

Izvor ilustracije: www.edgetech.com 

Unutar projekta SUSHI DROP uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona koji bi svojim inovativnim, ali ne i invazivnim načinom rada, mogao zamijeniti skupe i za podmorje devastirajuće istraživačke metode poput povlačne mreže koće. U sklopu projekta SUSHI DROP konstruirala bi se podvodna ronilica, dron ili unmanned underwater vehicle (UUV), koja bi omogućila proučavanje čitavog Jadrana s naglaskom na zaštićena područja, posebno unutar mreže Natura 2000[1].

Razvoj podvodnih dronova započeo je 1955. godine, a prvi uređaj nalik današnjim, simpatičnog imena “Poodle“, konstruiran je od dijelova podvodnog skutera. S obzirom na brojne prednosti koje uređaj kao što je ovaj pruža, u vremenu Hladnog rata i utrke za naoružanjem, njegova upotreba u potpunosti je bila u službi mornarice. Od izvođenja dubinskih operacija spašavanja, pronalaska predmeta sa dna oceana, do potrage za bombama i olupinama. Sigurno najpoznatija olupina je Titanic, u koju je među prvim je istraživačima redatelj James Cameron 1995. godine ušao upravo koristeći podvodni dron na dubini od 3 800 metra, što je prikazano i u istoimenom filmu.

Razvojem tehnologije, došlo je i do razvoja različitih vrsta podvodnih dronova. Možda najjednostavnija podjela je prema načinu upravljanja, pri čemu ih se može podijeliti na „ROV“ – Remote Operated Vehicles i „AUV“ – Autonomous Underwater Vehicles.

Remotely Operated Underwater Vehicles (ROV) je vozilo s kojem vozač daje naredbe s plovila, platforme ili kopna. Naredbe o zadatcima dobiva preko neutralno plovnog kabela, koji ga povezuje s površinom. Suprotno tome, Autonomous underwater vehicle (AUV) je ronilica koja se gotovo samostalno kreće po zadanoj ruti i obavlja prethodno određene zadatke.

Izvor ilustracije: CNR-INM of Genova: http://www.inm.cnr.it/

U posljednje vrijeme ROV je zbog svoje dostupnosti tehnologije postao bliži široj populaciji te se sukladno s time raširila i njegova podjela. Tako ROV ili podvodni dron možemo podijeliti prema veličini na mikro i mini, čija se težina kreće od 3 do 15 kg. Ovi modeli najčešće se koriste kao alternativa roniocu, za ulazak u područja u koja ronilac fizički ne može, kao što su cijevi i kanalizacija. Postoje veći i kompleksniji, kao što su dronovi za inspekcije, teške radove i iskopavanje. Sukladno tome, težina koja iznosi oko 3000 kg, kao i sposobnost i operativna dubina su veće. Njihova upotreba je česta u industriji eksploatacije ugljikovodika i nafte.

U znanstvene svrhe podvodni dronovi mogu se pronaći u mnogo oblika i veličina. Budući da su dobre video snimke temeljna komponenta većine dubokomorskih znanstvenih istraživanja, ovakvi dronovi obično su opremljeni sustavima rasvjete visokog intenziteta i kamerama visoke rezolucije snimanja. Ovisno o istraživanju koje se provodi, ovakvi dronovi mogu imati sonare, magnetometre i “ruke“ s mogućnošću uzorkovanja vode ili sedimenta te instrumente za mjerenje kvalitete, temperature, gustoću i vode sl.

Vodeći se tim mogućnostima, u sklopu SUSHIDROP projekta uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona, prilagođenih osobina, koji objedinjuje kvalitete različitih vrsta ronilica, a sve u cilju očuvanja morskog ekosustava. Sam dron, inovativnog oblika i karakteristika imat će sposobnost zaranjanja do oko 300 m dubine i autonomiju rada do 8:00 h. Također, osim svojih konstrukcijskih posebnosti bit će opremljen akustičnim i optičkim uređajima za procjenu stanja okoliša i ribljeg fonda, s naglaskom na proučavanje rastilišta i mrijestilišta komercijalno značajnih vrsta.

Konstrukcijom ovog drona i kreiranjem baze podataka projektom SUSHIDROP omogućilo bi se kvalitetnije proučavanje podmorja, ali i učinkovitije osmišljavanje i provedba planova upravljanja, a sve s ciljem očuvanja Jadranskog mora.

[1] Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

 

Projekt SUSHI DROP financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 3- Environment & cultural heritage).

Nositelj projekta je Sveučilište u Bologni – Laboratorij za biologiju mora i ribarstvo, Fano, a u projekt je uključeno još pet (5) partnera iz Italije i Hrvatske.

PROJEKTNI PARTNERI

  • Sveučilište u Bologni – Laboratorij za biologiju mora i ribarstvo (IT)
  • Institut za oceanografiju i ribarstvo (HR)
  • Marche regija (IT)
  • Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Costa Dei Trabocchi (IT)
  • Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (HR)
  • Splitsko-dalmatinska županija (HR)

 

 

Donatori

MAVA Foundation European Union DBU - Njemačka savezna zaklada za okoliš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Splitsko-dalmatinska županija Grad Split Ured za udruge Vlade RH

Udruga Sunce je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Partneri

WWF Mediterranean DGU Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Državni zavod za zaštitu prirode Park prirode Telašćica Park prirode Lastovsko otočje Nacionalni park Mljet Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Kornati Javna ustanova Priroda Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije ProPark - Foundation for protected areas PAP RAC Gorska služba spašavanja Udruga Argonauta Udruga Divina Natura Lavanda Tours Ekološka udruga UNDP Hrvatska Čistoća Split Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije Javna ustanova Dalmatian Nature Ministarstvo turizma Prirodoslovno-Matematički Fakultet

Sunce je član

European Environmental Bureau MedPAN CEEweb Seas At Risk Adriapan Zeleni forum BioNET