Što je zabilježeno u Akvatoriju uz Konavoske stijene?

Što je zabilježeno u Akvatoriju uz Konavoske stijene?

Prikupljanje podataka o  morskim staništima i vrstama Akvatorija uz Konavoske stijene obavljeno je terenskim radom tijekom 2016. i 2017. godine u sklopu 4M projekta (volonteri i zaposlenici Udruge Sunce, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije i udruge Green Home iz Crne Gore).

Akvatorij uz Konavoske stijene je područje ekološke mreže (Natura 2000 područje HR3000170), a nalazi se u južnom dijelu Jadranskog mora, od Cavtata do Molunta, uključujući morski pojas širine 50-400 m  te Cavtatske i Moluntske otoke. Područje je uvršteno u ekološku mrežu zbog sljedećih tipova staništa: naselja morske trave Posidonia oceanica, velike plitke uvale, grebeni i djelomično potopljene ili potopljene špilje. Prilikom uspostave zaštite definirano je nekoliko prijetnji ovom području: invazivne vrste, urbanizacija, pomorski promet i povezana infrastruktura, rekreativne aktivnosti, ribolov i ispuštanje otpadnih voda.

Tijekom ronilačkih terena u 2016. i 2017. godini, ukupno su odronjena 104 ronilačka transekta. Od ukupne površine obalnih staništa (68,49 ha), 5,7% su pod antropogenim utjecajem (3,9 ha). Tu pripadaju plaže, lučice, izgrađena obala i nekolicina objekata sagrađenih u uskom obalnom pojasu.

Priobalnim područjem dominiraju čvrsta dna s krupnim kamenjem i stijenama, često odronjenim s litica uz obalu. Ovakvi odroni i siparišta doprinijeli su mozaičnosti staništa te su livade vrste morske cvjetnice Posidonia oceanica često ispresijecane krupnim stijenama na kojima je zabilježena biocenoza infralitoralnih algi, ali ponekad i biocenoza polutamnih špilja. Livade P. oceanice najrasprostranjenije su stanište mediolitorala, zabilježene na više od 30% ukupno kartiranih staništa. No stanje livada nije na svim područjima zadovoljavajuće, pa tako livada P. oceanice na području uvale Tiha (šire područja ispred hotela Epidaurus) zauzima velike površine, ali je u velikoj mjeri devastirana sidrenjem. Stoga je nužno uspostaviti kvalitetni i ciljani monitoring da se procijeni gustoća i stanje livada ove cvjetnice na područje Akvatorija. Koraligenska biocenoza i biocenoza polutamnih špilja zabilježene su u značajnijim površinama jedino na području otoka Mrkanac, Bobara i Velikog Školja ispred Molunta, dok se na južnim stranama otoka Mrkan i Ražnjić pojavljuju tek sporadično u vrlo malim površinama. Medioliteralne špilje kartiranje su duž cijele obale te je ukupno zabilježeno 45 špilja.

Duž svih transekata zajedno zabilježeno je 147 vrsta. Alge Padina pavonica i invazivna Caulerpa cylindracea zabilježene su najviše puta (više od 80% transekata). U Uvali Gornji Molunat zabilježena je prisutnost iznimno velikog broja jedinki vrste školjkaša Pinna nobilis te se preporučuje uspostava monitoringa ovog školjkaša.

Donatori

MAVA Foundation European Union DBU - Njemačka savezna zaklada za okoliš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Splitsko-dalmatinska županija Grad Split Ured za udruge Vlade RH

Udruga Sunce je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Partneri

WWF Mediterranean DGU Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Državni zavod za zaštitu prirode Park prirode Telašćica Park prirode Lastovsko otočje Nacionalni park Mljet Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Kornati Javna ustanova Priroda Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije ProPark - Foundation for protected areas PAP RAC Gorska služba spašavanja Udruga Argonauta Udruga Divina Natura Lavanda Tours Ekološka udruga UNDP Hrvatska Čistoća Split Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije Javna ustanova Dalmatian Nature Ministarstvo turizma Prirodoslovno-Matematički Fakultet

Sunce je član

European Environmental Bureau MedPAN CEEweb Seas At Risk Adriapan Zeleni forum BioNET