Posidonia oceanica, endemska vrsta Sredozemnog mora, morska je cvjetnica čije livade čine jedno od najvažnijih staništa u moru. Ime je dobila prema grčkom bogu mora, Posejdonu, dok je u narodu poznatija pod nazivima lažina, voga, purola ili purić. Često se za nju pogrešno misli da je alga. No ona je cvjetnica čiji plodovi izgledom podsjećaju na maslinu i zato ih u Italiji zovu morskim maslinama.
Njene livade tvornice su kisika pa ih zbog toga nazivamo i plućima mora. Procijenjeno je da 1 četvorni metar ove morske cvjetnice proizvede čak 14 litara kisika. Na listovima posidonije se može naći preko trideset vrsta alga. Livade posidonije su obitavališta, mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Među njenim listovima, možemo pronaći razne puževe, školjkaše, zvjezdače i brojne druge vrste beskralježnjaka.
Stabljika posidonije raste 1 cm godišnje, dok je za razvijanje kolonije potrebno čitavo stoljeće. Pojedine livade stare su i preko tisuću godina i jedan je od najdugovječnijih organizama u moru. Znanstvenici iz njenih listova dobivaju niz informacija iz područja biologije, ali i klimatologije, oceanografije, geologije i geografije.
Zbog procesa fotosinteze, potrebni su joj uvjeti velike prozirnosti morske vode pa je sama održava. Indikator je za čistoću mora, a njezina antibakterijska svojstva doprinose zdravlju morskog okoliša, što je bitno i za nas kupače.
Korijeni posidonije u moru sprečavaju eroziju, stoga neke od najpoznatijih plaža na našoj obali, poput Zlatnog rata na Bolu, svoje postojanje duguju upravo njoj. Poput kopnenih biljaka, posidonija gubi lišće i obnavlja ga svake godine, a odbačeno lišće krajem ljeta i početkom jeseni akumulira se na obali. Pokazalo se da naplavljene naslage lišća imaju veliku važnost u ublažavanju djelovanja erozije, odnosno odnošenju i trošenju sedimenta s obale, posebno za vrijeme jakih valova. Također, brojni organizmi hrane se organskim detritusom koji nastaje raspadanjem naplavljenog lišća.
Posidonija, izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti, nalazi se pod sve većim negativnim pritiskom. Čovjek nasipavanjem obala, betonizacijom, izgradnjom lučica i marina, ispuštanjem otpadnih voda, uzgajalištima riba i školjkaša te korištenjem pojedinih ribolovnih alata, uništava njene livade.
Najveća prijetnja opstanku posidonije je sidrenje. Dok se sidro ne uhvati ono se povlači po morskom dnu i ore po posidoniji. Nakon što se sidro zakači za dno, sidreni lanac vuče se po dnu i kosi posidoniju. Prilikom izvlačenja sidra, događa se novo oranje i tako se uništava livada posidonije.
Osim toga, veliku opasnost za livade morske cvjetnice predstavljaju i invazivne vrste koje se rasprostranjuju pomoću balasnih voda i prenošenjem sidrima, a klimatske promjene i zatopljavanje mora pogoduju njihovom razmnožavanju. Među invazivnim vrstama posebno se ističe alga Caulerpa cylindracea koja prodire u livade posidonije, guši je i preuzima njezino stanište.
Slika 4. Caulerpa cylindracea u livadi posidonije
Preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja je monitoring. Pomoću transekta i kvadrata mjeri se pokrovnost, gustoća livade i bilježe se negativni utjecaji. Ovakva mjerenja, treba provoditi kontinuirano kako bi se mogle pratiti promjene u morskom okolišu i na temelju njih donijeti mjere zaštite.
U sklopu usluge Monitoring morske cvjetnice Posidonia oceanica na području Parka prirode Telašćica, u razdoblju od 21. do 24.6.2021., Udruga Sunce provela je peto uzastopno praćenje stanja livada posidonije unutar Parka prirode Telašćica. U razdoblju od 23. do 27.8.2021. ronili smo unutar Nacionalog parka Mljet, gdje smo proveli uslugu Monitoring morske cvjetnice Posidonia oceanica na području Nacionalnog parka Mljet. Monitoring se proveo u uvalama Međuporat, Luka Polače, Lokva i Srednja.