Split gubi milijune jer biootpad ide u smeće

Split gubi milijune jer biootpad ide u smeće
Savjetodavno vijeće za okoliš grada Splita kojeg vodi Udruga Sunce u ponedjeljak 08.12.2014. održalo je četvrti sastanak na temu kompostiranje u Splitu.
Zašto kompostiranje? 
Iz jednostavnog razloga što se oko 30 000 tona biootpada godišnje pretvara u smeće i odlaže zajedno s ostalim otpadom na Karepovac.
Ovome treba pridodati i gotovo 2 000 tona biljnog materijala sa splitskih zelenih površina i Park šume Marjan koji svake godine završava na ionako pretrpanom odlagalištu. Tu uslugu ova javna poduzeća naravno plaćaju, a istovremeno plaćaju i nabavku uvoznog humusa za potrebe zelenih površina.
Gubici nastali propadanjem vrijednosti nepovratno pomiješanih otpadnih tvari (smeće) i nemogućnosti njihovog daljnjeg iskorištavanja, kao i problemi vezani uz nepotrebno opterećivanje okoliša gomilanjem otpada i ugrožavanje prirodnih resursa samo su neke od izravnih posljedica nepromišljenog i neodgovornog gospodarenja biootpadom.
S druge strane procjenjuje se kako bi samo kompostirani splitski zeleni otpad (2000 tona) postigao vrijednost od  900 000 kuna u maloprodaji. 
Zakon o održivom gospodarenju otpadom grad Split obvezuje na kontinuirano smanjivanje mase biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i to za 50% do 2016. godine.
Također Grad Split dužan je osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe biootpada.
Planom gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje 2008. – 2015. bilo je predviđeno osiguravanje sustava za odvojeno prikupljanje biootpada iz domaćinstava. Međutim ovaj sustav još nije uspostavljen, a kao izgovor tomu ističe se kako nije završen Centar za gospodarenje otpadom.
Budućnost Centra još je uvijek upitna te nas minimalno sljedeće tri godine čeka odlaganje otpada na Karepovcu (znači još oko 100 000 tona biootpada što čini gotovo ukupnu godišnju količinu otpada koja je u 2013. godini završila na Karepovcu).
Stoga bi bilo razumno i mudro od odgovornih što prije početi razmišljati o opciji kompostane, osobito što će ona građanima Splita u budućnosti omogućiti manju cijenu odvoza i zbrinjavanja otpada. Naime, prosječna cijena obrade biootpada kreće se oko 30 do 40 Eura po toni, dok će cijena obrade otpada u Centru biti minimalno 100 Eura po toni.
Kako bi se između ostalog pokušala iznaći rješenja za održivo gospodarenje zelenim biootpadom sastanku su osim članova Vijeća nazočili i direktor Lovrinac d.o.o., Petar Bilobrk, zamjenica direktora Parkovi i nasadi d.o.o., Lada Ramljak (ujedno i članica vijeća),  ravnatelj JU Park šume Marjan, Robert Koharević (ujedno i član vijeća) te direktor Čistoća d.o.o., Miroslav Delić (ujedno  i član vijeća).
Unatoč opetovanom pozivanju na ovaj kao i prethodne sastanke ponovno se nije odazvao pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Grada Splita, Špiro Cokarić.
Također sastanku su kao gosti prisustvovali i projektni partneri iz Šibensko-kninske županije predstavnici Ekološke udruge Krka Knin te komunalnog poduzeća iz Knina.
Udruga Sunce je za potrebe sastanka angažirala vanjskog stručnjaka, gosp. Marijana Galovića, koji je sudionicima održao izlaganja vezana uz sastav biootpada, proces humifikacije, kemijske reakcije i kružni tok biootpada; zakonske obveze kod kompostiranja; načine ispunjenja obaveza iz pretpristupnih ugovora s EU; modele kompostana (otvorenog, zatvorenog tipa, kućno kompostiranje).
Raspravljalo se i o primjerima dobre prakse prikupljanja biootpada i kompostiranja poput milijunskog Milana koji prikuplja i kompostira 86% biotpada iz domaćinstva.
Na sastanku smo imali priliku i čuti što možemo očekivati od saniranog odlagališta i njegovu utjecaju na okoliš u budućnosti. Naime, utopije o sanaciji koje su uključivale izgradnju stambenih zona na bivšem odlagalištu godinama su nas sprječavale u poduzimanju konkretnih koraka vezanih uz sanaciju Karepovca, ali i organiziranje odgovornog gospodarenja s biootpadom. S druge strane sada smo opet u taoci budućeg Centra za gospodarenje otpadom koji nas sprječava u bilo kakvim pomacima koji su nam na dohvat ruke.
Zaključci sastanka povezani su sa što hitnijom potrebom uspostave dijaloga i komunikacije kako s Gradom Splitom, odnosno Upravnim odjelom za komunalno gospodarstvo i redarstvo Grada Splita, tako i sa građanima, a osobito lokalnim stanovništvom u blizini Karepovca.
    Tagovi:

Donatori

MAVA Foundation European Union DBU - Njemačka savezna zaklada za okoliš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Splitsko-dalmatinska županija Grad Split Ured za udruge Vlade RH

Udruga Sunce je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Partneri

WWF Mediterranean DGU Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Državni zavod za zaštitu prirode Park prirode Telašćica Park prirode Lastovsko otočje Nacionalni park Mljet Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Kornati Javna ustanova Priroda Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije ProPark - Foundation for protected areas PAP RAC Gorska služba spašavanja Udruga Argonauta Udruga Divina Natura Lavanda Tours Ekološka udruga UNDP Hrvatska Čistoća Split Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije Javna ustanova Dalmatian Nature Ministarstvo turizma Prirodoslovno-Matematički Fakultet

Sunce je član

European Environmental Bureau MedPAN CEEweb Seas At Risk Adriapan Zeleni forum BioNET