Seas at Risk: implementacija Direktive o zabrani jednokratne plastike u europskim zemljama znatno je usporila

Seas at Risk: implementacija Direktive o zabrani jednokratne plastike u europskim zemljama znatno je usporila

Zagađenje svjetskih oceana plastičnim otpadom predstavlja sve veću opasnost za živi svijet mora. Prošlogodišnje usvajanje Direktive Europskog parlamenta i vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš predstavljalo je ambiciozan način kojim bi se izbacilo deset plastičnih predmeta koji nisu za ponovnu upotrebu, a koji se najčešće mogu pronaći na plažama diljem Europe. No, godinu dana nakon što je Direktiva stupila na snagu, njezina implementacija u nacionalna zakonodavstva u većini zemalja je zaustavljena. Osim toga, kriza izazvana virusom Covid-19 dovela je do dramatičnog porasta upotrebe, ali i odbacivanja jednokratnih plastičnih predmeta.

-Loša komunikacija na nacionalnoj razini kako bi se objasnilo da je korištenje spremnika za hranu za višekratnu upotrebu, boce s vodom ili šalica za kavu sigurna baš kao i upotreba onih jednokratnih, ima vrlo visoku cijenu, čiji je rezultat povećanje plastičnog otpada i smeća. Sve to znatno intenzivira potrebu suočavanja sa zagađenjem koje dolazi od jednokratne plastike – upozorila je viša suradnica za morsku politiku organizacije Seas at Risk, Frederique Mongodin.

Više od stotinu znanstvenika nedavno je objavilo zajedničku izjavu kako bi razriješili sumnje u upotrebu višekratnih posuda tijekom pandemije, opovrgavajući time pogrešne argumente industrije plastike, koja je oportunistički promovirala upotrebu jednokratne plastike kao sigurniji način zaštite zdravlja od virusa Covid-19.

-Vrijeme je da se oglasi alarm i pozovu nacionalne vlade da preuzmu svoju odgovornost. Jedino učinkovite mjere za smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu na terenu, uz potporu i odgovornost korporativne zajednice mogu pomoći u rješavanju onečišćenja plastičnim otpadom – kazala je Frederique Mongodin.

Nacionalni članovi i članice, kao i partneri organizacije Seas at Risk zabrinuti su za stanje europskih mora i sporo reagiranje nacionalnih vlada. Ambiciozni ciljevi smanjenja potrošnje posuda za hranu i čaša za napitke koji su rezultat primjene Direktive, sadržani su i u Plavom manifestu, koji podržava više od sto organizacija civilnog društva, a koji postavlja konkretne mjere i rokove za čiste i zdrave oceane do 2030. godine.

Evo kakvo je stanje u pojedinim zemljama:

Italija

Očekivanja od Italije bila su velika, posebno nakon usvajanja ranijih mjera za smanjenje zagađenja plastičnim otpadom kao što su zabrana štapića za uši 2019. godine i zabrana dodavanja mikroplastike u kozmetičke preparate za čišćenje, koja je na snazi od početka ove godine.

„Italija je u proteklih nekoliko godina bila na čelu zakonodavstva usmjerenog na borbu protiv zagađenja plastikom, no ta njezina vodeća uloga sada je izblijedila“, sa žaljenjem je ustvrdila službenica za odnose Instituta Marevivo Raffaella Giugni.

Politička debata u Senatu i Parlamentu o rješavanju problematike onečišćenja jednokratnom plastikom tek je započela.

„U Italiji je postao običaj da se kava poslužuje uz vodu serviranu u plastičnoj čaši za jednokratnu upotrebu, što za posljedicu ima između 16 i 20 milijuna plastičnih čaša dnevno“, objašnjava Giugni te dodaje:

„Čak i ako plastične čaše nisu među prvih sedam proizvoda zabranjenih Direktivom o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, talijanska vlada trebala bi iskoristiti fleksibilnost koju dopušta zakonodavstvo te proširiti zabranu i na plastične čaše za jednokratnu upotrebu.“

Obećavajući porez na plastiku, koji je u Italiji trebao biti usvojen ove godine, odgođen je za 2021. godinu.

„Odgoda poreza na plastiku neobjašnjiva je“, ističe Stefano Ciafani, nacionalni predsjednik Legambientea, „posebno tijekom pandemije kada potrošnja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu ubrzano raste.“

„Zbog načina na koji se u Italiji upravlja sakupljanjem organskog otpada, koristeći 100% biljni biorazgradivi materijal, plastika koja je u potpunosti biorazgradiva i kompostira, dosta se promovira. Ipak, “rješenje nije zamjena proizvoda drugim koji se baca“, nastavlja Ciafani.

„Biorazgradivi i kompostirani predmeti trebaju se koristiti samo kao alternativno rješenje predmetima od plastike za jednokratnu upotrebu koji se ne mogu u potpunosti zabraniti i mora biti jasno da se oni ne mogu odlagati u okoliš. Provedba Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu mora biti popraćena poboljšanjem modela sakupljanja otpada, promicanjem inovativnih i istraživačkih materijala i dizajna koji slijede principe kružne ekonomije i učinkovitim kampanjama za podizanje svijesti za građane i potrošače za sprječavanje otpada i zloupotrebe bilo koje vrste upotreba predmeta “.

Španjolska

Španjolsko zakonodavstvo uživalo je epitet pionira kad je u pitanju zabrana proizvoda od jednokratne plastike u regijama kao što su Balearski otoci ili Navarra, mnogo prije stupanja europske legislative na snagu. S druge strane, proces implementacije u paket zakona nacionalne cirkularne ekonomije, tek je počeo.

„Voljela bih da Španjolska dijeli osjećaj za hitno s nekim svojim regijama kad je u pitanju problematika proizvoda od jednokratne plastike. Balearski otoci nisu čekali EU da bi zabranili upotrebu čaša, tanjura i štapića za uši“, naglašava Tania Montoto iz španjolske nacionalne mreže Ecologistas en Acción.

„Prijedlog španjolske vlade za rješavanje jednokratne plastike ide u dobrom smjeru, ali ne onako ambiciozno kako smo očekivali“, slaže se Ana Gutierrez Dewar, direktorica za političke i međuinstitucionalne odnose u Retorni.

„Španjolska bi trebala težiti višim ciljevima sprječavanja otpada – smanjenje od 15% do 2023., u usporedbi s podacima iz 2010. nije dovoljno, smanjenje od 30% u istom vremenskom okviru bio bi bolji cilj“, objašnjava Gutierrez Dewar.

„Ako je Španjolska ozbiljna u vezi s ekološkom tranzicijom u kojoj se ne troši nikakav resurs, sada se moraju uspostaviti sustavi povratne naknade.“

Španjolske nevladine organizacije za zaštitu okoliša udružile su snage kako bi pozvale španjolskog državnog tajnika za okoliš Huga Morána, da postavi visoke ciljeve za ponovnu uporabu, osigura pristup kvalitetnim česmama za piće i uvede učinkovite mjere smanjenja potrošnje.

Francuska

Francuska je prva europska država članica koja je razvila strategiju za rješavanje problema plastike za jednokratnu uporabu. Prije šest mjeseci u Francuskoj je usvojen Zakon o kružnom gospodarstvu, čiji je cilj zabraniti svu plastiku za jednokratnu upotrebu do 2040. godine, smanjiti plastične boce za 50% do 2030. godine, povećati ambalažu za višekratnu uporabu kako bi se postigao udio od 10% ponovne uporabe do 2027. godine i recikliranje 100% plastične ambalaže do 2025. godine. No, da bi se postigli ovi ambiciozni ciljevi, trebaju se utvrditi konkretne mjere i obvezne kvote za proizvođače, kao i posebni ciljevi za smanjenje potrošnje za spremnike i šalice hrane.

“Francuska je napravila veliki korak naprijed priznajući da je prioritet drastično smanjenje predmeta za jednokratnu uporabu. Izazov sada leži u dobroj provedbi obvezujućih mjera koje će omogućiti zemlji da postigne ambiciozne ciljeve koji su im postavljeni “, kaže Laura Chatel, odvjetnica u organizaciji Zero Waste France.

Francuska je također razvila dodatne zabrane plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu za voće i povrće i plastike za jednokratnu upotrebu u restoranima brze hrane. Oznake „biorazgradivo“ zabranjene su na plastičnoj ambalaži i nisu dopuštene iznimke za biorazgradivu plastiku, budući da se one razgrađuju samo u industrijskim komposterima, a ne u okolišu. Biorazgradive plastične vrećice bačene u oceane i mira, stoga predstavljaju istu opasnost kao i obične plastične vrećice.

Prema francuskom zakonodavstvu, programi odgovornosti proizvođača se proširuju i uključuju sprječavanje nastanka otpada, popravak i ponovnu upotrebu predmeta i proizvoda. Napredak je postignut i u pogledu zelene nabave, s ciljevima ponovne upotrebe, zabranom upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu u središnjoj upravi i postavljanjem fontana s vodom u svim javnim zgradama.

“Promjena se može dogoditi samo ako ponovna upotreba postane norma. Ovim su zakonom postignute velike prve pobjede kojima se restorani, događaji i javni prostori obvezuju na alternativna rješenja koja omogućavaju ponovnu upotrebu. Sada je potrebna stroga kontrola i provođenje kako bi se zajamčio njihov istinski pristup svima “, kaže Diane Beaumenay, službenica za politiku morskog otpada u Surfrider Foundation Europe.

Mađarska

Mađarska je službeno priopćila kako namjerava usvojiti mjere koje u određenim aspektima nadilaze minimalne zahtjeve EU direktive. Mjere plastične zabrane za jednokratnu uporabu zapravo su trebale početi od siječnja 2021., šest mjeseci prije službenog datuma primjene. Takve zabrane trebale bi se proširiti na predmete koji nisu bili predviđeni europskim zakonodavstvom, poput plastičnih čaša i tankih plastičnih vrećica. Nadamo se da će se ove najave uskoro pretvoriti u mjere na terenu i da će se ista razina ambicija primijeniti i na druge mjere osim zabrana.

Nizozemska

Nizozemska je poduzela hvale vrijedan korak proširenja sustava povratne naknade i na boce manje od jedne litre. Shema prikupljanja uključuje 90% cilja odvojenog sakupljanja PET boca i nadilazi minimalne zahtjeve europske direktive prenoseći rok na 2022. umjesto na 2029. godinu.

Međutim, kako to zahtijeva europsko zakonodavstvo, izazov plastike za jednokratnu upotrebu trebao bi se riješiti na sveobuhvatan način. Nevladine organizacije za zaštitu okoliša i mora su stoga zatražile od vlade da usvoji širi pristup prema plastici za jednokratnu upotrebu, proširujući zabrane na druge uobičajene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu (poput vlažnih maramica, vrećica čaja, konfeta, balona ili komada plastike u vatrometu). Nadalje, nevladine organizacije pozvale su i na raniju provedbu mjera odgovornosti proizvođača i na uvođenje zahtjeva za označavanje na više plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu radi podizanja svijesti potrošača.

Nevladine organizacije su također razvile zajedničke preporuke za 1) izbjegavanje zamjene plastike drugim alternativama za jednokratnu upotrebu, 2) zabranu besplatnog davanja plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu, 3) korištenje fiskalnih mjera za obustavu potrošnih predmeta i povećanje ponovne uporabe i 4) postavljanje nacionalnog cilja smanjenja potrošnje (od 5% do 2025. godine), koji treba postići obvezom ponovne upotrebe, kao i ciljem pakiranja za višekratnu upotrebu.

Njemačka

U Njemačkoj je proces rješavanja problema plastike za jednokratnu upotrebu započeo u srijedu, 24. lipnja, mjerama za zabranu upotrebe predmeta za jednokratnu uporabu koji su uključeni u europsko zakonodavstvo. No, nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša te mjere nisu ocijenile dovoljno ambicioznima te zahtijevaju da se zabrana proširi i na plastične šalice i spremnike za jednokratnu upotrebu, nacionalnu promociju proizvoda za višekratnu uporabu i jasnu razliku između predmeta za jednokratnu upotrebu i proizvoda za višekratnu upotrebu.

Žustra rasprava među dionicima usmjerena je i na ulogu proizvođača, za koje se razmatraju dobrovoljne mjere, umjesto primjene učinkovitijeg obveznog nacionalnog programa.

„Potrebni su nam obvezujući propisi prema kojima bi proizvođači plaćali pročišćavanje“, kaže Dorothea Seeger, stručnjakinja za morski otpad iz BUND-a / Friends of the Earth Germany.

Njemački parlament i vijeće još se trebaju složiti s predloženim mjerama.

Izvještaj organizacije Seas At Risk: Single use plastic and the marine environment

Donatori

MAVA Foundation European Union DBU - Njemačka savezna zaklada za okoliš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Splitsko-dalmatinska županija Grad Split Ured za udruge Vlade RH

Udruga Sunce je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Partneri

WWF Mediterranean DGU Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Državni zavod za zaštitu prirode Park prirode Telašćica Park prirode Lastovsko otočje Nacionalni park Mljet Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Kornati Javna ustanova Priroda Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije ProPark - Foundation for protected areas PAP RAC Gorska služba spašavanja Udruga Argonauta Udruga Divina Natura Lavanda Tours Ekološka udruga UNDP Hrvatska Čistoća Split Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije Javna ustanova Dalmatian Nature Ministarstvo turizma Prirodoslovno-Matematički Fakultet

Sunce je član

European Environmental Bureau MedPAN CEEweb Seas At Risk Adriapan Zeleni forum BioNET