Mora i oceani glavne su atrakcije za turiste diljem svijeta. I zasigurno ne bi bili tako privlačni da ne kriju bogat i raznolik živi svijet u sebi. Od sisavaca, riba i školjkaša do alga, spužva i planktona – morski ekosustavi prava su riznica bioraznolikosti. Prema Svjetskom registru morskih vrsta iz 2022. godine, u oceanima i morima – najvećem ekosistemu na Zemlji, koji prekriva 71 % planete – trenutno živi oko 242.000 poznatih i opisanih morskih vrsta!
Zanimljivo je da je upravo ta bioraznolikost u središtu turističkih proizvoda temeljenih na prirodi (npr. jedrenje, promatranje divljih životinja, ronjenje, obilasci zaštićenih područja i slično). Jasno je da takav turizam povezuje ljude s prirodom te, ako se provodi na održiv način, može potaknuti razvoj osobne odgovornosti prema okolišu.
Nažalost, turizam nije uvijek održiv i ekološki prihvatljiv. Zbog toga je potrebno pronaći praktična rješenja usmjerena na smanjenje utjecaja obalnog i nautičkog turizma na morsku i obalnu bioraznolikost. S time ćemo se naredne dvije godine konkretnije baviti u sklopu projekta BIOPRESSADRIA, koji je financiran iz Interreg programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska.
Kako bismo javnosti proširili ciljeve i aktivnosti koje radimo u sklopu projekta, u listopadu smo predstavili BIOPRESSADRIU na Barcolani, najvećoj jedriličarskoj utrci na svijetu!
Predstavljanje projekta na regati u Trstu
Vodeći partner projekta, Općina Monfalcone, bio je taj koji je sve dogovorio i okupio projektne partnere na jednom mjestu. Osim Sunca, u Trst su došli i predstavnici znanstvene organizacije SELC iz Venecije, Konzorcija za koordinaciju istraživanja lagunskog sustava Venecije – Corila, Konzorcija za upravljanje morskim zaštićenim područjem Porto Cesareo u Pugliji, Javne ustanove Nacionalni park Kornati, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije – More i krš.
Barcolana se inače održava svake godine druge nedjelje u listopadu u Trstu. Kako navodi njihova službena stranica, ova međunarodna jedriličarska regata, koja je ove godine proslavila svoju 56. obljetnicu, ponovno je spojila natjecateljsku utrku s popularnim duhom jedrenja – pretvarajući Trst u europsku prijestolnicu jedrenja.
– Barcolana Village, koji je u ovom izdanju iz 2024. godine privukao više od 400 tisuća posjetitelja, bila je sjajna prilika za predstavljanje projekta BIOPRESSADRIA nautičkoj zajednici i široj javnosti. Kao što znate, projekt BIOPRESSADRIA namijenjen je širokoj mreži dionika, a jedan od glavnih dionika upravo je nautička zajednica. Željeli smo podići svijest nautičke zajednice o vrijednosti morskih cvjetnica i potrebi njihove zaštite od masovnog sidrenja. Također, nastojali smo objasniti opasnost koju slobodno sidrenje uzrokuje livadama morskih cvjetnica. – istaknuo je Antonio Pavanello iz općine Monfalcone, a s njime se složila i Vida Zrnčić, stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu.
– Sudjelovanje na ovakvim događanjima izuzetno je važno jer nam omogućuje izravan kontakt i interakciju s dionicima, čiji su stavovi i iskustva ključni za učinkovito prenošenje naših poruka. Iako su mnogi skiperi već svjesni ovog problema, važno je doprijeti i do onih koji nisu dovoljno upoznati s ovom tematikom. Ključ je staviti ovu temu u fokus te potaknuti širu raspravu među svim dionicima kako bismo pridonijeli očuvanju ovih vrijednih ekosustava i efikasnijoj uspostavi rješenja za povećanje učinkovitosti zaštite vrijednih morskih staništa.
Ekološka sidrišta kao jedno od rješenja
Svim partnerima jasno je da je nautički turizam važan i za hrvatsko i za talijansko gospodarstvo, no moramo pronaći i implementirati održiva rješenja u taj sektor kako bismo zaštitili morski i obalni ekosustav i istovremeno očuvali doprinos turizma našim gospodarstvima.
Jedno od tih rješenja, koje su do sada implementirali Monfalcone i Nacionalni park Kornati, jest postavljanje ekoloških sidrišta na određenim turističkim lokacijama gdje je nautički pritisak najveći. O tome je bilo govora i na štandu.
– Na regati smo postavili štand te smo pripremili i izložili plakate koji objašnjavaju važnost zaštite morskih cvjetnica i potiču korisnike brodova da, gdje god je moguće, koriste održiva rješenja, poput ekološki prihvatljivih bova. Pripremili smo letke o projektu s QR kodom koji vodi na našu mrežnu stranicu. Također smo surađivali s Corilom i dijelili letak o njihovom istraživanju o uslugama ekosustava morskih cvjetnica na tri jezika: talijanskom, engleskom i hrvatskom. – opisao je Pavanello.
Pogled na morski rezervat u Tršćanskom zaljevu
Izuzev regate, vodeći partner organizirao je u Monfalconeu sastanak partnera na kojemu se raspravljalo o dosadašnjim i budućim aktivnostima.
Također smo posjetili Zaštićeno morsko područje Miramare, na čijoj se obali nalazi dvorac izgrađen u 19. stoljeću za austrijskog nadvojvodu Maksimilijana i njegovu suprugu Charlotte od Belgije. Miramare u prijevodu s talijanskog znači pogled na more, a u ovom slučaju je to pogled na morski rezervat. Zaštićeno morsko područje Miramaredanas upravlja s 30 hektara morske i obalne bioraznolikosti pod potpunom zaštitom. Osim toga, postoji dodatna zaštitna zona od 90 hektara, koja je uspostavljena 1955. godine odlukom Lučke uprave kako bi se zaštitila glavna zona od noćnog ribolova pomoću svjetla, tada uobičajene prakse u Tršćanskom zaljevu koja je ugrožavala cijeli rezervat.
Nedaleko od dvorca, u Centru za morsku bioraznolikost (BioMa), saznali smo koliko je uistinu bogato vrstama zaštićeno morsko područje zaljeva. Rekonstrukcije potopljenih grebena, dijelovi pješčanog i muljevitog sedimenta, spužve, koralji, ribe, rakovi, školjkaši i raznorazni morski organizmi pružili su vjernu sliku talijanskog podmorja. U centru postoji i model morskih cvjetnica – stanište koje nastojimo zaštiti u sklopu BIOPRESSADRIA projekta.
– Baš kao što kopnena vegetacija svojim korijenjem učvršćuje padine na kojima raste, sprječavajući klizišta i eroziju, ove podvodne livade stabiliziraju morsko dno, smanjuju valove i pomažu u minimiziranju obalne erozije. One pridonose proizvodnji kisika i apsorpciji ugljikovog dioksida. Ove livade predstavljaju idealno stanište za mnoge vrste, a među njihovim dugim listovima trajno žive organizmi poput morskih konjića i plemenitih periski i mnogi drugi. Neke vrste privremeno pronalaze utočište za određenu fazu svog životnog ciklusa, koristeći ovo stanište kao rasadnik za mlade jedinke. – objasnili su nam u centru.
Ljudski pritisci na ekosustav Jadrana
A kad smo se upoznali sa svim prirodnim stanovnicima mora, na red su došli i oni ‘neprirodni’ – plastika. U centru postoji instalacija vrtloga plastike, među čijim dijelovima plivaju kornjače. Razgovor je vrlo brzo potekao prema temi pritisaka ljudskih djelatnosti na posidoniju, kojom se Sunce bavi već više od 15 godina. Ovog ljeta smo se pojačano fokusirali na tu temu kroz kampanju A di se ti sidriš?, obraćajući se upravo nautičarima i ljubiteljima mora.
– Livade morskih cvjetnica jedno su od najvažnijih i najugroženijih morskih staništa za bioraznolikost. Sidra i sidrišni lanci plovila velika su im prijetnja jer nepovratno uništavaju i fragmentiraju ove osjetljive livade. Čak i sidrenje na područjima na kojima je posidonija odumrla i dalje ima vrlo negativan utjecaj na okoliš. Osim slobodnog sidrenja, ugrožavaju ih problemi poput nasipavanja obale, otpadnih voda, uzgajališta morskih organizama i korištenja povlačnih ribolovnih alata. – ističe Zrnčić.
Razmjena informacija i podataka o pritiscima na bioraznolikost Jadrana, s kojima svaka od država ima iskustava, bit će od velike pomoći za uspostavu rješenja za povećanje učinkovitosti zaštite vrijednih morskih staništa.
