Mora i oceani, koji su od svojih prvih trenutaka oblikovali naš planet, danas su temelj života i ključ za održavanje prirodne ravnoteže. Oni su neiscrpni izvor kisika, dom milijardama organizama i zaštitnici klime na kojoj počiva budućnost čovječanstva. No, usprkos toj neizmjernoj vrijednosti, njihovi su resursi iscrpljeni, a njihovi ekosustavi dovedeni na rub propasti. Upravo u tom kontekstu, u sklopu Europskog tjedna oceana, Sunce je otputovalo u Bruxelles kako bi sudjelovalo u razgovorima koji bi mogli oblikovati budućnost naših mora.
Skupština mreže Seas At Risk
Osim što su bile dijelom aktivnosti Europskog tjedna oceana, izvršna direktorica Sunca Gabrijela Medunić-Orlić i stručna suradnica pravnica Ksenija Adžić, sastale su se sa hrvatskim europarlamentarcima te 30. rujna 2024. sudjelovale na Skupštini mreže Seas At Risk, čiji je Sunce član.
Inače, navedena mreža okuplja u Europskoj uniji 33 ekološke organizacije, čiji se rad temelji na zaštiti mora. Zajedničkim radom, Seas At Risk nastoji osigurati da morski život u našim morima i oceanima bude bogat, raznolik i otporan na klimatske promjene te da ga ne ugrožava ljudsko djelovanje.
Kao krovna udruga, Seas At Risk ima snažnu zagovaračku ulogu u promicanju politika za zaštitu mora na europskoj i međunarodnoj razini, do kojih Sunce i ostale udruge možda ne bi mogle tako lako doprijeti. Naime, s više od 30 godina iskustva i sa sjedištem u Bruxellesu, Seas At Risk ima snažne veze s europskim institucijama, UN-om i regionalnim tijelima odgovornim za mora i oceane, kao i s drugim srodnim organizacijama u Europi i širom svijeta.
Sunce je u sklopu pripreme godišnje skupštine mreže, sudjelovalo u radionicama zagovaranja prema donositeljima EU i nacionalnih javnih politika. Tematske radionice bile su osmišljene tako su se članice mreže grupirale sukladno istim interesnim područjima djelovanja, što nam je dalo odličan uvid u mogućnosti potencijalne buduće suradnje u zajedničkim projektima s članicama mreže.
Plavi manifest (Blue Manifesto)
Europski tjedan oceana održavao se od 30. rujna do 6. listopada 2024., a tom prikom u Europskom parlamentu predstavljen je dokument Plavi manifest (Blue Manifesto). Taj akcijski plan, koji predlaže jasne korake za pokretanje smislene promjene u pogledu obnove i zaštite mora i oceana, osmišljen je zajedničkim angažmanom nevladinih organizacija.
Podsjećamo, još u siječnju 2020., više od 100 organizacija, predvođenih sa šest nevladinih organizacija – BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Seas At Risk, Surfrider Foundation Europe i WWF – izradilo je Plavi manifest, akcijski plan s detaljno opisanim mjerama koje se moraju usvojiti u EU-u kako bi se osigurali uspješni obalni i morski ekosustavi do 2030.
Izdvojimo samo neke od brojnih ciljeva: poboljšanje stanja europskih mora i oceana (u pogledu smanjenja onečišćenja mora plastikom, kemikalijama i bukom), održivo korištenje morskih resursa, održivi ribolov, smanjenje štetnog utjecaja pomorske industrije na okoliš (naftnih bušotina, off-shore pučinskih vjetroelektrana) i smanjenje pritisaka turizma. Također, prema Strategiji biooraznolikosti do 2030. godine, svaka zemlja članica mora doprinijeti uspostavi mreže učinkovitih zaštićenih područja na 30 % površine mora i 30 % kopna; a od ukupnog postotka 10 % mora i 10 % kopna mora biti strogo zaštićeno. Države članice EU-a ne samo da nisu postigle postavljene ciljeve, već su na tom putu dosegnule poražavajuće brojke. Poražavajuće je to što su zemlje članice EU jako daleko od ostvarivanja navedenih postotaka zaštićenih područja, čak i ovih 30%, a da ne govorim o ovih 10% stroge zaštite. Samo su 2 zemlje u mediteransko-crnomorskom bazenu dale prijedloge (pledgeve) za uspostavu ovih 30% zaštićenih područja.
S obzirom na to da države članice do danas nisu ostvarile ciljeve postavljene u 2020., bilo je nužno donijeti daljnji akcijski plan za zaštitu i obnovu mora i oceana. Zajednički angažman nevladinih organizacija za zaštitu okoliša rezultirao je donošenjem novog akcijskog plana Blue Manifesto: Putokaz prema zdravom oceanu do 2030.
Plan za spas mora i oceana u 3 koraka
Dokument sumira ključne zaključke o tome što je politički potrebno napraviti kako bismo mora i oceane učinili ponovno zdravima u tri koraka:
1. korak – prihvatiti EU Ocean Deal
Prihvaćenjem EU Ocean Deala (Sporazuma o oceanima), osigurali bismo usuglašenje svih politika i zakonodavstva koji utječu na mora i oceane kako bi se stvorio okvir za integraciju postojećeg i novog zakonodavstva. Cilj je da sve politike povezane s oceanima budu prikladne za očuvanje i obnovu oceana i obalnih zajednica, odnosno, da se poboljša usklađenost i provedba nacionalnih i međunarodnih ekoloških pravila, da se promiče transparentnost u aktivnostima vezanim uz mora i oceane te da se integriraju stroge odredbe o izvještavanju i pristupu pravosuđu.
2. korak – uspostaviti EU fond za mora i oceane
Uspostavom EU fonda za mora i oceane, namijenjenog dugoročnoj obnovi i očuvanju morskog okoliša te pravednom prijelazu na održivo plavo gospodarstvo, povećala bi se razina financiranja posvećena isključivo zaštiti mora i oceana.
3. korak – staviti more i oceane u središte donošenja odluka u EU-u
Odbori Europskog parlamenta odgovorni za politike koje utječu na EU Ocean Deal i EU fond (kao što su Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbor za ribarstvo, promet i turizam, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te razni proračunski odbori) trebali bi održavati redovite zajedničke sjednice kako bi osigurali koherentnost među sektorskim politikama povezanima s morima i oceanima, uključujući klimu i zaštitu mora. U novoj Europskoj komisiji trebao bi biti imenovan povjerenik za mora i oceane koji se bavi svim sektorima, a zajednički sastanci Vijeća ministara okoliša, energetike, ribarstva i prometa trebali bi se održavati unutar svakog predsjedništva Vijeća kako bi se postigao napredak u provedbi Sporazuma o morima i oceanima.
Događaji u sklopu Europskog tjedna oceana
Predstavnice Sunca sudjelovale su na događaju Rethink Fisheries! – For thriving seas and communities (Ponovno razmislite o ribarstvu! Za uspješna mora i zajednice). Događaj je okupio ribare, predstavnike EU institucija, NGO-ove te aktiviste koji su međusobno preispitivali ribarstvo u Europi. Naime, desetljećima je našim morima prevladavalo industrijsko ribarstvo koje je koristilo destruktivne prakse poput koćarenja, čija je posljedica degradacija i iscrpljivanje naših mora, a u konačnici je ugrozilo i samo ribarstvo. Međutim dojmljiva svjedočanstva malih ribara iz Švedske, Danske, Francuske, Španjolske i Irske, uvjerila su nas da postoji nada ka pozitivnim promjenama, u smislu korištenja alternativnih koncepata, praksi i poslovnih modela, a koji se su pokazali dobrima za morske ekosustave i lokalne zajednice.
Uživajući u kadrovima reportaže oceanografkinje i snimateljice Inke Cresswell, slušajući o održivim rješenjima malih ribara iz cijele Europe na tematiku održivog ribarenja, uz opuštajuću glazbenu podlogu umjetnice Yu Lin Humm čija glazba simulira prirodni zvuk mora, zaključili smo da se formirala kritična skupina – pokret malih ribara, ljubitelja oceana i entuzijasta koji su istinski ambasadori u zaštiti mora, koji su najbolji dokaz da postoji drugačiji, bolji put naprijed.
Zagovaranje za naše more
Kako bi zagovarali primjenu predloženih mjera Blue Manifesta, ali i predstavili zagovaračke aktivnosti Sunca na nacionalnoj razini, posjetili smo i hrvatsku europarlamentarku Romanu Jerković te razgovarali i s Franom Stojakovićem, savjetnikom europarlamentarke Biljane Borzan. Na sastancima smo utvrdili zajednička područja djelovanja u smislu ostvarivanja jedinstvenog cilja zaštite okoliša.
Nadamo se da budućnost naših mora i oceana ipak nije tako pesimistična, pri čemu nam nadu ulijevaju obećavajuće riječi predsjednice Europske Komisije Ursule von der Leyen, upućene 18. srpnja 2024. novoizabranom Europskom parlamentu. Naime, predsjednica je tijekom predstavljanja političkih smjernica za razdoblje 2024. – 2029., u pogledu Pakta o morima i oceanima, posebno istaknula nužnost daljnje zaštite i obnove morskih ekosustava. Nadamo da će te smjernice uistinu postati „putokaz“ u smjeru postizanja naših zajedničkih ambicija za očuvanje zdravih mora i oceana, na dobrobit svih ljudi i našeg planeta.