Naftom do dna – Istražna polja u Jadranu na 6 km od otoka i na 90% morskog teritorija

Naftom do dna – Istražna polja u Jadranu na 6 km od otoka i na 90% morskog teritorija
U utorak, 30. rujna, završena je javna rasprava o provođenju i sadržaju strateške studije utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu (OPP).
Udruga Sunce zajedno sa Zelenim forumom sudjelovala je u javnoj raspravi te smo pripremili primjedbe na sami OPP kao i na predloženi način provođenja i sadržaj strateške studije utjecaja na okoliš. S obzirom da se radi o opsežnom dokumentu u ovom tekstu donosimo kratki osvrt dok cijeli prilog možete skinuti OVDJE.
Strateška studija je zakonom predviđena procedura kojom bi trebali biti utvrđeni kumulativni učinci predloženog plana, među-sektorski utjecaji, učinci velikih razmjera te oni dugotrajni i indirektni. Nakon provedene ove strateške procjene, otvaraju su vrata za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika u Jadranu.
S obzirom da OPP istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ima značajne i dugotrajne, stvarne i potencijalne negativne utjecaje na okoliš i organizme, a time i na dvije bitne gospodarske djelatnosti kojima je Jadran osnovni resurs – turizam i ribarstvo, upravo je ključno da se izradi ozbiljna Strateška studija kao preduvjet za utvrđivanje moguće štete, ali i za pronalazak mogućnosti i načina njenog smanjivanja kroz primjenu brojnih mjera zaštite, ali i kroz izostavljanje nekih područja iz postupka iskorištavanja.
Dakle za očekivati je da Strateška studija, kao uostalom i sam OPP, bude ozbiljan i stručan dokument koji će predvidjeti sve moguće direktne i indirektne štete te ponuditi rješenja za njihovo uklanjanje ili umanjivanje na za okoliš prihvatljivi nivo. Stoga čudi što OPP radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu koji je predstavljen javnosti i na temelju kojeg se radi strateška procjena utjecaja na okoliš ima samo tri stranice.
Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene utjecaja na okoliš. Evo i zašto:
1. NEMOGUĆNOST POSTAVLJANJA STRATEŠKIH ALTERNATIVA ZA PROVOĐENJE OPP-a
Nedovoljna pozornost posvećuje razradi alternativnih (varijantnih) rješenja odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa, a koji moraju biti sastavni dio svake strateške procjene utjecaja na okoliš.
Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u odnosu na što će se utvrditi strateške alternative. Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2. Pošto je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2, istraživanje i eksploatacija predviđeni su na 90% površine naše strane Jadrana.
Neke od mogućih alternativa koje predlažemo su OPP-i manjeg opsega aktivnosti koji ne polaze od nerazumne pretpostavke da se istraživanje provodi na 90% ukupne površine Jadrana. Razumniji i uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih  i eksploatacijskih aktivnosti što sada nije slučaj. Tako dobivamo moguće alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti, ali i više vremena za osposobljavanje odgovornih institucija u zemlji za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnom djelatnošću.
2. NE UZIMAJU SE U OBZIR KUMULATIVNI UTJECAJI ONEČIŠĆENJA
Onečišćenje prilikom istraživanja i eksploatacije nafte i plina nije potencijalno. Ono je stvarno i neizbježno pa je stoga i ključno uzeti u obzir kumulativne utjecaje ovih aktivnosti.
Kako nam kaže dr. sc. Draško Holcer iz Instituta Plavi svijet „tehnička voda” koja nastaje i koja se koristi prilikom istražnih i eksploatacijskih radova (ali i ostala voda i tekućine koje se nalaze na platformama) sadrže veliku količinu toksičnih tvari koje uključuju sirovu naftu i razne aditive koji se u nju dodaju. U tehničkoj vodi mogu se utvrditi brojni poliaromatski ugljikovodici, fenoli, kadmij, krom, arsen, živa, olovo, barij, cink, i bakar, radioaktivni elementi, endokrini disruptori (spojevi koji u tijelu djeluju kao hormoni), dušikovi spojevi (koji djeluju kao nutrienti) itd.
Neki od tih spojeva izazivaju akutno trovanje dok se drugi gomilaju u organizmu te izazivaju pojavu raznih kroničnih bolesti. Zagađena tehnička voda koja se ispušta u okoliš ima direktan negativni utjecaj na sve organizme u svojoj blizini. S obzirom na dugotrajnost samih aktivnosti velika je mogućnost šireg, produljenog i značajnijeg utjecaja kroz gomilanje i koncentriranje u okolišu i pojedinim organizmima (bioakumulacija, biomagnifikacija). Osim štete za organizme u moru, ovaj utjecaj direktno je vezan i na ljudsko zdravlje kroz konzumiranje morskih organizama u kojima je povećana koncentracija toksikanata. Ne treba zaboraviti ni da je Jadran malo, plitko i zatvoreno more gdje ovakvi kumulativni efekti mogu imati samo brže i teže posljedice.
U svjetlu svega navedenog nevjerojatno je da se u Odluci o sadržaju Strateške procjene utjecaja na okoliš ne navodi obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana).
Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje ili ne ograniči broj bušotina?
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior’s Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP – konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno.
3. NE PREDVIĐA SE UTJECAJ NA OKOLIŠ BUKE KOJA NASTAJE ISTRAŽIVANJEM I EKSPLOATACIJOM
Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a ta aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme (fizičke ozljede i smrt kao i promjene u ponašanju), strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu.
4. NE PREDVIĐA SE PROCJENA RIZIKA ZA SLUČAJ HAVARIJE ILI IZLJEVA NAFTE
U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izlijevanja ugljikovodika. Neprihvatljivo nam je da se istražna područja planiraju se na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale što garantira vidljivost s obale (dakle s terasa i plaža). Ne treba posebno ni spominjati što to znači u slučaju izljeva nafte u more.
5. NE PREDVIĐA SE PROCJENA UTJECAJA NA PODRUČJA IZVAN GRANICA ISTRAŽNIH I EKSPLOATACIJSKIH POLJA
U sklopu studije ne predviđa se procjena utjecaja na područja koja se nalaze izvan granica istražnih i eksploatacijskih polja. Drugim riječima sasvim se ignorira utjecaj vjetra, valova i morskih struja (ne zaboravimo polja se nalaze na 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale).
Stoga, osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno Direktivi o pticama, te na zaštićena područja (nacionalne parkove i parkove prirode) koji su nacrtom OPP-a sasvim ignorirani, a nalaze se sasvim blizu istražnim i eksploatacijskim poljima.
Ovdje treba spomenuti i da istražna polja pokrivaju područje Jabučke kotline, jednog od najvažnijih područja za razmnožavanje i odrastanje brojnih komercijalnih vrsta riba i beskralješnjaka iz kojeg se naseljavaju ostali dijelovi Jadrana. Uništavanje ovog područja može imati nesagledive posljedice na cjelokupnu biološku raznolikost Jadrana te na cjelokupno ribarstvo.
6. PREDVIĐENO VRIJEME IZRADE STUDIJE JE PREKRATKO
Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune). Postavlja se pitanje zašto Vlada toliko žuri s nečim što može imati tako drastične i dugoročne posljedice na more, obalu i sve djelatnosti koje su na iste usmjerene.
7. NE PREDVIĐA SE PROCJENA UTJECAJA NA PRIHODE DRUGIH SEKTORA
Smatramo da se negativni utjecaji trebaju procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na prihode od turizma i ribarstva – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi, kao i utjecaj mogućih onečišćenja na ova dva sektora.
8. NE PREDVIĐA SE PROCJENA PREKOGRANIČNOG UTJECAJA OPP-a
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu.
9.  TEKST ODLUKE O PROVOĐENJU STRATEŠKE PROCJENE JE NEJASAN, NESTRUČNO SASTAVLJEN I OPĆENITO VEOMA KRATAK
Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana … i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih.
Iako prvih osam točaka već sasvim jasno upućuju na nedovoljnu definiranost OPP-a i Odluke o provođenju postupka strateške procjene donosimo još nekoliko komentara kolega iz Instituta Plavi Svijet (čije pune komentare možete pročitati OVDJE) koji svjedoče o „ozbiljnosti“ ovih dokumenata:
Tekst Odluke o provođenju strateške procjene je nejasan te koristi različite nazive za iste stvari i nazive bez značenja što upućuje na nestručnost u sastavljanju temeljnog dokumenta te dokument čini nejasnim.
Cijela Odluka i posebice pregled strateške procjene je štur. Primjer naziva bez značenja u poglavlju 5 Odluke koje govori o sadržaju strateške procjene:
„… moguć razvoj okoliša bez provedbe Okvirnog plana i programa…“ – što je to mogući razvoj okoliša?
„…poremećaj morskog dna… poremećaj u stupcu vode i poremećaj uslijed leta helikoptera…“ – poremećaji čega?
„… staništa programa Natura2000“ – Natura2000 nije program.
Primjer iz Tablice 1 Odluke:
„… utjecaj zračnih udara“ – svega nekoliko odjeljaka iznad naziv je bio „utjecaj zračnih valova“.  Što su uopće zračni udari u moru? U tekstu se govori o „kornjačama“, no s obzirom da kornjače žive na kopnu, u slatkoj vodi i u moru potrebno je utvrditi na koju skupinu se odnosi studija te ih nazivati punim imenom „morske kornjače“…
Mi bi se još osvrnuli i na termin „komercijalno ribarstvo“ koji se koristi u tekstu dokumenta (točka 2, pregled postojećih podataka) uz komentar da takav termin u hrvatskom zakonodavstvu NE POSTOJI. Vjerojatno se odnosi na gospodarski ribolov, ali je u tom slučaju nejasno zašto se isključuju ostali oblici ribolova u Hrvatskoj (mali obalni, rekreativni i sportski).
Za kraj nam još ostaje izraziti čuđenje oko tražena novčane naknade za eksploataciju nafte i plina koju je postavila naša država. U Hrvatskoj novčana naknada za pridobivene količine ugljikovodika iznosi samo 10% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika. To je uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014. Radi se o naknadi koja je među najnižima u svijetu. Primjerice, u Gvineji naknada iznosi 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80% (izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007- Oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share). Na taj način Vlada valjda želi privući strane kompanije kako bi eksploatirale ugljikovodike u Jadranu, a istovremeno se ugrožava egzistencija svih ostalih koji od mora žive.
Neshvatljivo je s kakvom je ležernošću Vlada pokrenula proces eksploatacije nafte u Jadranu odnosno koliko su zanemarene mjere predostrožnosti. Institucije nisu pripremljene za ovu zahtjevnu i rizičnu djelatnost, istraživanje se planira na gotovo cijeloj površini Jadrana te se daje mogućnost istovremenog započinjanja istraživanja na više istražnih polja. U predloženom sadržaju strateške studije nisu navedeni faktori rizika koje je potrebno uzeti u obzir poput istjecanja nafte, eksplozije plina, utjecaja na morski okoliš visoko toksičnih blata i tekućina koje se koriste prilikom bušenja dna, kao i rizike koje je identificirala Europska unija za off-shore instalacije: dotrajala infrastruktura koja dostiže ili premašuje vijek trajanja, nejednaka “kultura” sigurnosnih mjera među različitim tvrtkama, manjak financijskih kapaciteta kompanija za pokrivanje troškova sanacije šteta koje su prouzročile.
U postojećem režimu pripisivanja odgovornosti, odgovornu stranu – naftnu kompaniju odgovornu za onečišćenje naftom nije uvijek moguće identificirati kao odgovornu u potpunosti te dio troškova sanacije često ostaje nepokriven.
S obzirom na sve navedeno ostaje nam samo zaključiti da je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika ništa drugo do kockanje. Sve što vrijedi u Jadranu, turizam, ribarstvo, obala, otoci, tradicija, bioraznolikost, zaštićena područja, Vlada je čini se spremna stavili na crno i odigrati rulet. Rulet koji bi se sutra vrlo lako mogao pokazati ruskim…
    Tagovi:

Donatori

MAVA Foundation European Union DBU - Njemačka savezna zaklada za okoliš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Splitsko-dalmatinska županija Grad Split Ured za udruge Vlade RH

Udruga Sunce je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Partneri

WWF Mediterranean DGU Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Državni zavod za zaštitu prirode Park prirode Telašćica Park prirode Lastovsko otočje Nacionalni park Mljet Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Kornati Javna ustanova Priroda Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije ProPark - Foundation for protected areas PAP RAC Gorska služba spašavanja Udruga Argonauta Udruga Divina Natura Lavanda Tours Ekološka udruga UNDP Hrvatska Čistoća Split Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije Javna ustanova Dalmatian Nature Ministarstvo turizma Prirodoslovno-Matematički Fakultet

Sunce je član

European Environmental Bureau MedPAN CEEweb Seas At Risk Adriapan Zeleni forum BioNET