Osjećaš nesnosnu vrućinu u urbanim sredinama ljeti? Nakon svake jače kiše ulice plivaju? Sve manje pčela zuji oko tebe i meda nema ni za lijek? Sve su to posljedice klimatskih promjena koje su uzrokovane neodgovornim gospodarenjem resursima.

– Uređeni vrtovi svi su nalik jedan drugome. Svaki je prirodni vrt divlji na svoj način.  – napisao je Richard Powers u svojoj popularnoj knjizi Iznad svega koja govori o važnosti prirode za opstanak čovječanstva. Baš kao što svaki vrt traži prilagodbu prirodi, tako i mi moramo pronaći rješenja koja će nas vratiti u ravnotežu s njom.

I stvarno, kada pogledamo oko sebe, priroda nam uvijek nudi odgovore na jedinstvene izazove svakog podneblja – samo ih trebamo znati slušati.

Što se krije iza pojma „Rješenja utemeljena na prirodi“?

Vrlo jednostavno, to su rješenja koja koristeći prirodne procese rješavaju društvene izazove. Osim što nam ovakva rješenja olakšavaju svakodnevni život, također štite okoliš jačajući otpornost na klimatske promjene.

U nastavku ti donosimo niz rješenja koja i ti možeš primijeniti.

Zajednički gradski vrtovi i zelene površine

Zelenilo u gradovima osigurava hlađenje zasjenjivanjem i pojačanim isparavanjem vode.  Tako se u urbanim sredinama smanjuje učinak toplinskog otoka – to su one nesnosne vrućine zbog kojih poželiš ne izlaziti iz klimatiziranih prostora. Zeleni koridori u gradovima poboljšavaju i protok zraka, a pružajući mjesto za rekreaciju značajno podižu kvalitetu života. Urbana vegetacija smanjuje i mogućnost poplava, a pomaže i u smanjenju buke.

Zajednički vrtovi posebno su korisni jer svaki građanin može ubrati i konzumirati plodove koji se zajedničkim trudom u takvim vrtovima uzgajaju. Tako je, primjerice, splitsko komunalno društvo, Parkovi i nasadi posadilo gorke naranče za slobodno korištenje za građane.  Permakultura Dalmacija radi na provedbi ideje urbanih gradskih vrtova u Splitu koji bi, osim što nude besplatnu hranu, također podržavali bioraznolikost.  

Zeleni krovovi

Sve popularniji u urbanim sredinama, zeleni krovovi na kućama i zgradama prave su oaze iznad gradova. Zeleni krovovi snižavaju temperaturu krova i okolnog zraka, a samim time smanjuju i potrošnju energije za hlađenje. Također, zeleni krovovi potiču bioraznolikost i odgađaju otjecanje oborinskih voda, naime, mogu zadržati čak do 80% oborina ovisno o dubini i vrsti vegetacije.

Nisu ni svi zeleni krovovi isti, svaki je jedinstveni ekosustav, no razlikujemo dva tipa – ekstenzivni i intenzivni. Tebi preporučujemo ekstenzivni jer je su jednostavni za stvaranje i održavanje. Zasadi sukulente, začinsko bilje i ostale biljke koje se plitko ukorjenjuju i neka cijelo susjedstvo uživa u tvom zelenom krovu. U našoj vjetrovitoj Dalmaciji, moramo imati na umu silinu vjetra, zato je preporučljivo savjetovati se sa stručnjacima kako bi vaši dalmatinski zeleni krovovi bili dugotrajni i dobro izvedeni.

Vertikalni vrtovi

Nemaš krov na raspolaganju, a ni vrt ispred kuće? Nema problema, jednostavno na svom prozoru možeš imati vertikalni vrt. Možeš zasaditi biljke koje se plitko ukorjenjuju, sukulente, cvijeće, a čak i jagode! Iskoristi neku staru cijev ili odbačene daske i izradi svoj vertikalni vrt.

Recikliranje kišnice

Koliko puta smo čuli da je voda dragocjen resurs? Kišnica je besplatna „dostava“ vode, no često je neiskorištena. Kišnicu možemo koristiti za zalijevanje vrta, pranje okućnice i vozila, punjenje bazena, a čak i za ispiranje wc-a.  

Prikupljanjem kišnice možeš smanjiti potrošnju vode iz vodovodnog sustava i smanjiti opterećenje kanalizacijskog sustava. Još jedna od prednosti prikupljanja kišnice, osobito u današnje doba kad se suočavamo s posljedicama klimatskih promjena je – smanjenje bujičnog vala u vrlo gusto naseljenim urbanim sredinama, što se može postići organiziranim sakupljanjem kišnice, rekao nam je Matko Patekar, mag. geol. s Hrvatskog geološkog instituta.

Prirodni drenažni sustavi

Zbog pretjerane betonizacije i asfaltiranja, a i zbog drugih čimbenika, oborinske vode nemaju gdje otjecati pa nam se zna događati da gradovi poplave. I za to priroda ima rješenje! Vrlo je jednostavno i logično, radi se o drenažnim sustavima za filtriranje oborinskih voda, a koji su napravljeni od prirodnih materijala kao što su pijesak, šljunak, biljke i mikroorganizmi. Ovakvi sustavi pomažu u smanjenju poplava, obnavljanju podzemnih voda i čišćenju zagađivača iz kišnice.

Podzemne vode u krškom podzemlju koje nas okružuje posebno su pod utjecajem oborina i obnavljaju se isključivo kišnicom,  a područja koja za vodoopskrbu koriste samo vlastite resurse podzemne vode, primjerice otok Vis, su za vrijeme turističke sezone pod iznimnim pritiskom.  – Važno je educirati stanovništvo i posjetitelje o osjetljivosti podzemne vode, a revitalizacija starih gustirni i prikupljanje kišnice za navodnjavanje doprinijeli bi održivom korištenju resursa i održivom razvoju zajednice – naglasio je Patekar.

Kompostiranje 

Zasigurno primjećuješ da ti većinu kućnog otpada čini biootpad, zašto ga onda ne kompostirati? Tako smanjujemo količinu otpada na odlagalištima, prihranjujemo tlo, ali se i osvještavamo o količini otpada koju proizvodimo.

Lako možeš nabaviti ili izraditi kućne kutije za kompostiranje, a kompost možeš koristiti u vrtu ili ga pak pokloniti nekome tko se bavi poljoprivredom. Pogledaj kako Sunce educira djecu o izradi kompostišta u staklenci, a ako te zanima kako smanjiti otpad od hrane, baci oko na ove recepte i oduševi društvo svojim zanimljivim jelima.

Obalni odmak

Još uvijek misliš da će kuća uz more biti vječni prestiž? Svi smo čuli za podizanje razine mora, no nismo još dostatno svjesni ostalih posljedica klimatskih promjena. Bujične poplave i posljedična erozija tla, orkanski valovi i iznadprosječna plima neke su od opasnosti koje prijete gradovima uz more. Ovo može dovesti do oštećenja ili uništenja nekretnine. Nekretnine u tim područjima mogu izgubiti na vrijednosti zbog povećanog rizika od prirodnih katastrofa i pravnih ograničenja.  Zato je potrebno početi primjenjivati obalni odmak, tj. adekvatnu udaljenost između građevina i obale mora.

Hrvatska i druge mediteranske zemlje suočavaju se s izazovima provedbe obalnog odmaka, posebno zbog konflikata interesa između javne i privatne uporabe obalnih resursa. Regionalni centar PAP/RAC, Partneri Sunca u sklopu DesirMed projekta,  izradili su brošuru koja obrađuje temu obalnog odmaka, a koju možeš pročitati OVDJE.

Surađuj s prirodom i Suncem

Suočeni s klimatskim promjenama, gubitkom bioraznolikosti te svim ostalim katastrofalnim posljedicama primorani smo preispitati naučene obrasce svakodnevnog modernog i od prirode otuđenog života.

U okviru DesirMed projekta Sunce zajedno s 29 mediteranskih partnera radi na povećanju ambicije, odgovornosti i sposobnost regionalnih lidera i zajednica Mediterana za prilagodbu klimatskim promjenama koristeći dokazane metode prilagodbe koje se temelje na prirodi.

Okrenimo se rješenjima utemeljenima na prirodi, oslonimo se na postojeće ekosustave i osnažimo ih svojim djelovanjem kako bismo ublažili posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta, očuvali vodne resurse, poboljšali kvalitetu zraka i svog zdravlja.

Prati rad Sunca, učlani se ili volontiraj i budi dio pozitivne promjene u Splitu.

Fotografije preuzete iz Canva-e.